Da hrvatska granica s BiH, koja će od 1. srpnja postati europska, ne bi postala “kineski zid” za stanovnike pograničnog pojasa, ekspertni timovi za granice dviju zemalja, zajedno s europskim kolegama, pripremaju sporazum o pograničnom prometu koji bi trebao stupiti na snagu prije hrvatskog pristupanja europskoj obitelji.
Većina sporazuma je dogovorena, ostaje još otvoreno pitanje dubine pograničnog pojasa. Europski prijedlog je, kako doznajemo od pregovarača, da u pogranični pojas uđu naselja do 30 kilometara udaljenosti od granice, dok se hrvatski pregovarači zauzimaju za pogranični pojas od pet kilometara.
Pojas od 30 kilometara
Argument hrvatske strane je da bi europskim prijedlogom bilo obuhvaćeno previše naseljenih mjesta, čak 1600, čime bi se izgubila svrha pograničnog pojasa. BH pregovarači prihvaćaju prijedlog pograničnog pojasa od 30 kilometara, ali i od pet kilometara, pa bi na idućem trilateralnom sastanku u Bruxellesu, 29. travnja, trebali definitivno odrediti dubinu pograničnog pojasa.
– Cilj ovog sporazuma jest ljudima uz granicu olakšati život. Postoje obitelji kojima se dio jedne oranice nalazi u jednoj zemlji, a dio u drugoj. Obiteljski, ali i ekonomski vezani su za češći prijelaz granice i zato im se sporazumom omogućava lakša komunikacija – kaže za “Slobodnu” jedan od BH pregovarača.
Temeljna pogodnost za stanovnike pograničnog pojasa, koju će dobiti ovim sporazumom, jest u pravu korištenja malograničnih prijelaza. Naime, malogranični prijelazi bit će u funkciji samo za stanovnike pograničnog pojasa, dok će svi drugi putnici morati prelaziti međudržavne prijelaze. Stanovnici pograničnog pojasa imat će pravo na specijalne propusnice s kojima će moći olakšano prolaziti granicu.
No, suprotno dosadašnjem sporazumu između RH i BiH, kada je propusnicu izdavala domicilna država, po europskim standardima propusnicu će izdavati druga država. Primjerice, stanovnik Metkovića trebat će zatražiti propusnicu preko BH veleposlanstva u Zagrebu ako želi koristiti malogranične prijelaze.
A da bi stekao pravo na propusnicu, stanovnik pograničnog pojasa morat će pismeno argumentirati mjesto prebivališta.
Prava adresa
Kao što je poznato, uz hrvatsku granicu s BiH, od 1003 kilometra, živi i mnogo Hrvata istodobno prijavljenih u dvije zemlje. Za korištenje propusnice svatko za sebe morat će odrediti u kojoj zemlji doista živi, odnosno dokazati adresu prebivališta.
Koja sve prava mogu izgubiti u Hrvatskoj ako se odluče za BH adrese, danas nismo uspjeli dobiti službenu potvrdu.
