S približavanjem 1. srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, povećava se interes domaćih poduzetnika, lokalne samouprave i obrtnika za bespovratnim sredstvima, potvrdili su nam konzultanti za privlačenje sredstava iz fondova EU-a. Prema riječima Andree Vugrinović iz konzultatske tvrtke “Superna”, najviše je zanimanja iz općina i gradova kako dobiti bespovratni novac iz nekog od fondova Unije.
Od 50 otpalo njih 47
Riječ je, dakle, o pozamašnom iznosu koji će s godinama rasti, pa ne čudi da se već pomalo i u Hrvatskoj razvija prava “mala industrija” konzultantskih obrta, tvrtki i agencija za privlačenje novca iz EU fondova. Nitko pouzdano ne zna koliko je već sada aktera na domaćem tržištu za EU fondove i zaposlenih u njima, no moglo bi se raditi o stotinjak obrta, tvrtki i agencija.
– U Hrvatskoj imate tridesetak regionalnih razvojnih agencija, poduzetničkih centara i inkubatora koji pružaju ovakve usluge. Svaka takva institucija ima do deset zaposlenih. Privatne tvrtke uglavnom imaju jednog do dva zaposlena, kao i podružnice međunarodnih tvrtki u Hrvatskoj. Naša tvrtka ima 13 zaposlenih, očekujemo da će biti još novih radnih mjesta jer će interes i mogućnosti biti sve veće – kaže Andrea Vugrinović.
Jedna od međunarodnih tvrtki za konzalting povlačenja novca iz EU fondova koja je otvorila podružnicu u Hrvatskoj jest češki “Eurovision”. Direktor “Eurovisiona” za Hrvatsku Alen Novosad otkriva da su se dosada uglavnom bavili organiziranjem seminara i drugim oblicima informiranja javnosti o fondovima Europske unije.
– Mi dijelimo rizik sa svojim klijentima i ostvarujemo prihod tek kada klijent povuče sredstva iz fondova EU-a. Stoga mi nećemo ući u poslovni odnos s klijentom za kojeg procijenimo da mu neće biti odobrena sredstva iz fondova EU-a.
Tako smo, radeći na projektima iz fonda “IPA 3. C” vezanima uz podizanje energetske učinkovitosti, imali ukupno 50 klijenata, no čak 47, prema našoj procjeni, nije imalo potrebne uvjete da povuče sredstva iz tog fonda. I nismo s njima ni ušli u poslovni odnos – kazao nam je Novosad.
Češki “Eurovision” je od 2004. do sada uspješno savjetovao tvrtke i druge partnere koji su iz fondova Europske unije povukli oko 600 milijuna eura.
– I po drugom važnom kriteriju, postotku klijenata koji su uspješno aplicirali za sredstva iz fondova EU-a uz savjet “Eurovisiona”, imamo izvrsne referencije. Naime, taj se postotak u slučaju “Eurovisiona” kreće oko 70 posto – ističe naš sugovornik.
Kad je u pitanju naknada “Eurovisiona” za savjetodavne usluge, Novosad otkriva da se ona kreće tri do osam posto bespovratnih sredstava koje klijent povuče iz fondova EU-a.
– Postotak varira prema visini iznosa odobrenog iz fondova. Do naplate dolazi tek kad naš poslovni partner povuče sredstva iz fondova, što znači da je jedan dio suradnje s naše strane besplatan – ističe konzultant “Eurovisiona”. Dio konzultanata nastoji se naplatiti prije nego što novac poteče iz fondova EU-a.
Provizija je 2 posto
– Naša je zarada do dva posto iznosa koji je odobren klijentu, a s naplatom, u manjem dijelu, počinjemo u trenutku kada damo procjenu da projekt može dobiti financiranje EU-a – kaže Kristijan Mavrek iz “Kaja Consultinga”.
Andrea Vugrinović upozorava da oni koji apliciraju na sredstva iz EU fondova često misle da će financiranje njihova projekta sigurno biti odobreno, nakon što im, ističe, konzultanti dadu prolaznu ocjenu.
– Postoji i naglašen rizik poslovanja. Naime, u nekim programima kao što je IPARD dobro osmišljeni projekti obično i prođu, ali u nekim drugim programima stvar je i lobiranja, procjene onih koji rade evaluaciju i drugih faktora na koje se ne mogu utjecati – navodi naša sugovornica.
Zbog tako, za hrvatske uvjete, rigorozno postavljene igre, Hrvatska je u prethodnim godinama imala problema u iskorištavanju sredstava koja su joj stavljena na raspolaganje te je po tom kriteriju zaostajala dvadesetak posto za, primjerice, Slovenijom, Češkom, Slovačkom i Poljskom.
Kristijan Mavrek iznio nam je uvjerenje kako će Hrvatska brzo dostići razinu iskoristivosti fondova od 75 posto jedne Slovenije.
– S približavanjem punopravnog članstva u Europskoj uniji u nas raste i kvaliteta interesa za EU fondove. Obrtnici, vlasnici poduzeća i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koji su naši klijenti u početku su dolazili s daleko manje znanja i informacija o EU fondovima nego što je sada slučaj. U prethodnim godinama po jednom natječaju iz programa IPARD radili smo tri do četiri projekta, a u posljednjem natječaju imali smo čak 23 – ističe Mavrek koji je u početku radio sam, a sada zapošljava četvero djelatnika.
Ono po čemu se trošenje sredstava povučenih iz programa i fondova Unije poput IPA, IPARD-a i strukturnih fondova razlikuje od sličnih izvora financiranja, jest što se nadležnim tijelima u Bruxellesu mora redovito dostavljati izvješće o potrošnji tog novca. I to, kako nam je poručio Alen Novosad, do ‘u potrošenu lipu’.
