Galopirajuća financijska kriza uzima svoj danak, Europa bilježi porast broja samoubojstava i zaraznih bolesti, sve je veći broj depresivnih ljudi, a sve manje osoba traži liječničku pomoć ili izdvaja novac za kupnju potrebnih lijekova. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju, a uporište im stoji u provedenim analizama, kako su duboki proračunski rezovi, stezanje kaiša, rast nezaposlenosti i smanjivanje prihoda doveli do pojačavanja broja zdravstvenih tegoba, alarmantno, porasta zaraženih HIV-om, te čak slučajeva malarije u Grčkoj.
Poruka zdravstvenih stručnjaka je jasna, politika hladno provodi svoje pravce djelovanja, pritom ne vodeći računa o posljedicama na zdravlje naroda. S tim se problemom, kažu stručnjaci, političari još nisu počeli baviti. Svoj stav struka temelji na rezultatima analize o zdravlju u Europi, objavljene u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, koji pokazuje nastupanje negativnog preokreta nakon 2007., kada se bilježio pad broja samoubojstava.
– Posljedice krize na zdravstvo zanemaruju se iako su vrlo očite. Ugovor EU obvezuje Europsku komisiju da prati učinke svih politika koje provodi na zdravstveno stanje građana. No Komisija nije objavila rezultate zdravstvenih učinaka mjera štednje što ih je članicama EU-a pogođenima dužničkom krizom propisala trojka.
A pod trojkom se misli na predstavnike Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koji određuju gospodarski program što su ih zemlje zapale u dugove dužne provoditi u zamjenu za spasonosni zajam – kaže Marin McKee iz Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politiku, koji djeluje uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije.
I Hrvatska se nalazi na udaru krize, a samim tim i ona bi se mogla naći u žarištu ovog problema. Ugledna psihologinja prof. dr. sc. Mirjana Nazor decidirano tvrdi kako primjećuje porast pesimizma i kod nas, a razlozi su mu ponajprije, pojašnjava, u sve većem raslojavanju i društvenom osiromašenju.
– Porast broja oboljenja mogao bi imati dva razloga. S jedne strane, ljudi postaju nemarniji prema sebi, padaju u beznađe, hvata ih depresija, a samim tim više ne vode brigu o svom zdravlju. Držeći kako je ionako sve osuđeno na propast, jednostavno počinju zanemarivati higijenske navike, nemaju samokontrole i brige u spolnom životu. To automatski dovodi do porasta broja teških bolesti, primjerice AIDS-a.
Kada je sve ionako besmisleno, drži jedan takav dio populacije, čemu onda voditi brigu o zdravlju. Drugi je razlog u pojavi jakog stresa koji se javlja uz život opterećen krizom. A svi znamo koliko stres može lošeg učiniti na zdravlje ljudi. Sve je više gladnih ljudi, s minimalnim primanjima, kod nekih ona i ne stižu, samim tim se javljaju i takve nusposljedice kod određene populacije, gubitak volje za životom – kaže dr. Nazor.
Zanimljivo je kako se Island, koji nije u sustavu EU-a, navodi kao svijetli primjer zemlje koja je nakon kolapsa uspjela sačuvati dobro zdravstveno stanje nacije.
Razlog je, kažu stručnjaci, to što je Island odbacio mjere štednje koje je preporučio EU, nastavljajući ulagati u socijalni sustav. No takav trend zato nije zamjetan u Španjolskoj, Portugalu ili Grčkoj, u kojima sve više pacijenata odgađa liječenje za kasnije…
