Od sedam konkretnih regionalnih projekata koji će biti kandidirani nakon što Hrvatska 1. srpnja postane punopravna članica EU-a, ni jedan se ne nalazi u Dalmaciji. Radi se o obnovi željezničke pruge od Sv. Ivana Žabnog do Gradeca i od Dugog Sela do Križevaca, zatim o gradnji vodovodne infrastrukture u Vukovaru, Osijeku, Čakovcu i Poreču, te o opremanju laboratorija na Riječkom sveučilištu.
Uz to, u 2013. je 40 milijuna eura predviđeno za pripremu Schengenske granice, 75 milijuna kuna će otići na pomaganje likvidnosti državnog proračuna, 29 milijuna na jačanje administrativnih i pravosudnih kapaciteta, dok će 2,2 milijuna eura moći biti usmjereno na ribarstvo (ukupno u iduće tri godine 8,7 milijuna eura).
“Od 655 milijuna eura predviđenih sredstava za šest mjeseci u drugoj polovini ove godine plan je da povučemo 375 milijuna eura. To je, uostalom, projekcija i same Europske komisije, s tim da od tih 655 milijuna, 450 milijuna otpada na strukturne i kohezijske fondove. Dalmatinskih projekata nema u ovom ‘paketu’ zbog toga što su ovi projekti već pripremljeni do kraja, dok neki dalmatinski još uvijek nisu spremni i s njima ne možemo ići”, rekao nam je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a.
On nam je rekao kako su lokalne vlasti i institucije trebale na vrijeme pripremiti aplikacije, pa bi bili i kandidirani.
“No, trebate znati da bi to bio nevjerojatno odličan rezultat kada bi uspjeli ugovoriti svih 375 milijuna eura u šest mjeseci ove godine, od srpnja do prosinca, koliko je dogovoreno i s EU-om. To ne znači da ćemo eventualno izgubiti preostalih 280 milijuna eura, zbog toga što se ta sredstva mogu povlačiti tijekom tri iduće godine. Ipak, treba znati da su sve države koje su počele koristiti sredstva iz europskih fondova u prvoj godini povlačile jako malo sredstava, a naknadno bi ta efikasnost rasla”, naglasio je Grčić.
Prema njegovim riječima, u Dalmaciji je za ovu godinu preko predpristupnog IPA fonda ugovoreno 12,6 milijuna eura koje financira EU, dok je u okviru ISPA fonda za drugu fazu odlagališta smeća u Bikarcu predviđeno 104 milijuna kuna. Jednako tako će se za EU fondove kandidirati prometna zaobilaznica na relaciji Split-Omiš, kao i izgradnja prometnog rješenja kod Neuma.
Kao jedan od problema zbog kojih će kasniti realizacija ugovaranja predviđenih 375 milijuna sredstava iz EU fondova Grčić je izdvojio i činjenicu da će se hrvatske institucije morati nakon 1. srpnja ponovno akreditirati kod EU-a, što će potrajati dva, tri mjeseca.
“To znači da ćemo prve aplikacije za ugovore poslati u listopadu, ali se nadamo kako ćemo tijekom godine ipak uspjeti ugovoriti neke projekte”, ističe Grčić.
Na pitanje hoće li probijanje EU-kriterija kada je riječ o visini deficita državnog proračuna i visini javnog duga utjecati na eventualno smanjivanje dotoka novca iz EU-a, Grčić nam je rekao kako to ne treba očekivati u 2013.
“Ali ako državne financije ne budemo uravnotežili i sve potrebne brojke držali unutar potrebnih kriterija tada bi u 2014. i 2015. mogli imati problema s povlačenjem novca iz EU-fondova, što nam je još jedna velika motivacija da na tom planu napravimo najviše što možemo”, kaže Grčić.
