Iako je predsjednik Republike Ivo Josipović izrazio potrebu da na subotnjem velikom ekonomskom skupu o izvlačenju građana iz dužničkog ropstva na Pantovčaku bude i premijer Zoran Milanović, to se neće dogoditi.
U Vladi smo u srijedu doznali da će premijer u subotu biti na službenom putu u Finskoj, a još se ne zna tko će ga zamijeniti na skupu u Uredu predsjednika na kojem se očekuju bankari, biznismeni, sindikalisti i ekonomski stručnjaci, ali i rasprava o konkretnim Josipovićevim prijedlozima Vladi kako da se spriječi dužničko ropstvo brojnih građana.
– Svakako će na sjednicama Vijeća za socijalnu pravdu i Savjeta za gospodarstvo na ministarskoj razini biti prisutan predstavnik Vlade – poručili su nam iz Banskih dvora, pozdravljajući “svaku inicijativu koja može pridonijeti olakšavanju teške situacije za građane koji imaju problem s otplatom dugova”.
Kako smo objavili, predsjednik Josipović predlaže bankama moratorij na stambene kredite građana koji iz različitih razloga ne mogu vraćati svoje obveze, te uvođenje postupka osobnog bankrota građana po uzoru na stečajeve i predstečajne nagodbe poduzeća.
Mijenjanje uvjeta
– Moratorij na vraćanje stambenih kredita možete u bankama ostvariti već sada, a to ni nije srž problema koji građani imaju s bankama – kaže za “Slobodnu” Goran Aleksić iz Udruge “Franak”.
Srž je problema, ističe Aleksić, u tome što banke mijenjaju uvjete otplate kredita prema vlastitom nahođenju i bez konzultacija s klijentima što je, upozorava, suprotno Zakonu o obveznim odnosima.
– Promjena kamate i anuiteta na kredite, kako to banke sada čine svojim klijentima, nezakonita je i zato smo pokrenuli tužbu protiv banaka – zaključuje Aleksić, savjetujući Pantovčak da poduzme inicijativu da se bankama oduzme mogućnost da na opisani način mijenjaju uvjete već izdanih kredita. Adresa, dodaje, na koju treba ići potonja inicijativa jest Hrvatska narodna banka.
– HNB se uopće ne bavi pravnim pitanjima kreditiranja, već samo kontrolira financijski dio. Zato i dolazi do zlouporaba – kažu u Udruzi “Franak” čiji će predstavnici u subotu također biti na Pantovčaku. Ako se, dodaju u Udruzi, na skupu ipak povede rasprava o moratoriju na stambene kredite, njihovi predstavnici istaknut će potrebu uvođenja tzv. čistog moratorija, odnosno obvezivanja banaka da ne naplaćuju nikakve naknade za vrijeme i zbog odgode otplate kredita, što sada čine.
Kad je u pitanju uvođenje osobnog bankrota građana, odnosno drugog važnog prijedloga Ureda predsjednika, doznajemo da se pripadajući Zakon o osobnom bankrotu već nekoliko mjeseci priprema u Ministarstvu pravosuđa. Zbog vrlo osjetljive tematike formirana je posebna radna skupina unutar Ministarstva. Budući da je osobni bankrot kao institut uveden u brojnim zemljama EU-a, realno je očekivati da će i u Hrvatskoj biti na snazi do 1. srpnja.
Prema jednom ranijem nacrtu prijedloga zakona o osobnom bankrotu, onom iz 2011. godine, i sada je moguće provesti postupak bankrota pojedinca trgovca i obrtnika kojem se dodjeljuje stečajni upravitelj. Ovlasti upravitelja su, među ostalim, utvrditi ukupni i stvarni dug obrtnika ili trgovca, te osigurati da dužnik nastavlja sa radom i dio prihoda stavlja na poseban račun odakle se namiruju vjerovnici.
Opisani model vrlo lako mogao bi se primijeniti i na provedbu osobnog bankrota građana. Problem je što je od 1997. godine, kada je uvedena mogućnost stečaja obrtnika i trgovca, provedeno samo nekoliko desetaka takvih postupaka. S druge strane, bankrota građana moglo bi biti neusporedivo više, jer su dugovi građana prema financijskom sektoru u proteklih pet godina porasli 230 posto, kreću se oko 130 milijardi kuna, što predstavlja temelj za procjene da najmanje 10 tisuća građana ima sve uvjete za proglašenje bankrota.
