Subotnja sjednica Savjeta za gospodarstvo i Vijeća za socijalnu pravdu koja je trebala biti tek zajednički sastanak dvaju savjetničkih tijela predsjednika Ive Josipovića o dužničkoj krizi građana, polako prerasta u prvorazredni nacionalni događaj.
Zbog ogromnog zanimanja stručne i poslovne javnosti, domaćih i stranih kompanija, ali i samih građana, želju da sudjeluju u radu skupa iskazali su, između ostalih i predstavnici Nokie, banaka, kao i predsjednik Hrvatske udruge menadžera CROMA Vladimir Ferdelji – u Uredu predsjednika Republike odlučili su u rad skupa uključiti puno širi krug od prvobitno planiranog.
Predsjednik Josipović poziv će uputiti i Vladi premijera Zorana Milanovića, te svim parlamentarnim klubovima zastupnika, kako bi u zajedničkom razgovoru pokušali pronaći model koji bi građanima olakšao rješavanje pitanja nagomilanih dugova.
Država može pomoći
– Naš je cilj izići s konkretnim prijedlozima kako država može pomoći građanima koji više ne mogu vraćati kredite i koji su zbog dugova došli u loš socijalni položaj. Nećemo se baviti općom gospodarskom politikom, nego prijedlozima konkretnih mjera vezanih uz dužničku krizu, poput novih pravila o ovrsi ili zakona o osobnom bankrotu – kaže za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Josipovićeva Savjeta za gospodarstvo i predavač na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu prof. dr. Boris Cota.
– U Hrvatskoj uopće ne postoje instituti stečaja kad su u pitanju građani, odnosno fizičke osobe. Nema nikakve mogućnosti da im se u predstečajnoj nagodbi otpiše dio dugova, niti da se oni reprogramiraju kako bi ih dužnici lakše vraćali – upozorava članica Vijeća za socijalnu pravdu i pravna savjetnica u TEB-u Dušanka Marinković Drača, koja drži da bi se trebala naći granica koja će, s jedne strane, zaštititi ovrhovitelja, ali i građanina-dužnika.
I poznata hrvatska psihologinja prof. dr. Mirjana Krizmanić, članica je Josipovićeva Vijeća za socijalnu pravdu. Ona će, zajedno s dr. Danijelom Nestićem s Ekonomskog instituta i prof. dr. Vladom Puljizom, stručnjakom za socijalno pravo, biti jedna od uvodničara na subotnjem Josipovićevu skupu.
– Nema gore stvari od recesije koja traje – tvrdi prof.dr. Mirjana Krizmanić, koja će se u svojem izlaganju osvrnuti na psihološke aspekte krize i njezina učinka na hrvatske građane.
U Uredu predsjednika ne žele špekulirati o tome koji će se prijedlozi na kraju iskristalizirati kao najprimjereniji za aktualni gospodarski trenutak u zemlji. Ipak, procjena nekih od Josipovićevih najbližih suradnika je da bi danas banke mogle biti puno spremnije napraviti kompromis i olakšati otplatu dugova nego što su to bile prije pet ili šest godina.
U doba kad imaju čak 25 posto nenaplaćenih kredita od poslovnih subjekata njihov je interes da se usvoji Zakon o osobnom bankrotu i promijene postojeća pravila igre kako bi dobila bar dio novaca koji im pod ovim uvjetima dio građana više ne može vraćati.
Španjolski model
Očekuje se da će se na skupu u subotu analizirati i mogućnost da se u Hrvatskoj primjeni španjolski model o moratoriju na otplatu stambenih kredita u slučaju obitelji sa dvoje maloljetne djece u kojoj su oba roditelja ostala bez posla.
– Nitko u ovome trenutku nema rješenje u malom prstu. Zato nam je cilj bio da na jednom mjestu okupimo ljude iz banaka, državnih institucija i ekonomske znanosti kako bi se konačno otvorio dijalog i dao poticaj sveobuhvatnim i kvalitetnom rješenju ovog problema koji sve više tišti naše građane – zaključuje blizak Josipovićev suradnik.
