Tekstilna branša upozorila je ovih dana da konfekcijski brojevi danas nisu primjenjivi na djecu kao što su bili prije 30 godina. Stručnjaci kalkuliraju da se radi o prvoj jasno mjerljivoj posljedici upotrebe GMO-a u ljudskoj ishrani
Tekstilna industrija prisiljena je mijenjati konfekcijske brojeve zbog sve veće djece starosti od 4 do 16 godina, upozoravaju stručnjaci iz te branše. Primjera radi, prosječna djevojčica 1978. godine bila je visoka 146 cm, imala je obujam grudi od 71 cm, a bokova 78. Do danas je ta visina skočila za 3 cm, grudi za sedam, a kukovi za čak četiri centimetra!
Dječaci su ostvarili jednak rast visine, no obujam grudi se povećao za 9 cm, a kukova za sedam, tako da djeca u prosjeku imaju čak 10 centimetara širi struk nego prije tridesetak godina. Zbog toga je, kao što to majke najbolje znaju, danas uobičajeno djetetu od četiri godine kupovati odjeću za šest, jer je tolika razlika između brojeva i stvarnosti.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije djeca su se toliko povećala zbog sjedilačkog načina života i prevelikog udjela šećera u prehrani. S druge strane, sve je više onih koji sumnjanju da je riječ o posljedicama genetski modificirane hrane na ljudsku vrstu. Znanstveno je dokazano da primjerice genetski modificirana soja uzrokuje probleme s rastom, ometa rad gušterače, ometa endokrine funkcije organizma i još mnogo toga.
Zločin protiv čovječnosti
– Širenje genetski modificiranih usjeva i hrane po cijelome svijetu danas je uhvatilo toliko maha da ga se može i mora proglasiti ‘zločinom protiv čovječnosti’ – napisao je poznati geopolitičar William Engdal u knjizi ‘Sjeme uništenja’.
Ni Hrvatska nije izuzeta od tog problema.
– Hrvatska nema mehanizme kojima bi se uspješno obranila od genetski modificirane hrane, posebice stoga što čak 95 posto sjemena uvozi – upozorava Nenad Kuftić, koji na svom obiteljskom gospodarstvu u Istri uzgaja isključivo zdravu i ekološki prihvatljivu hranu.
– Korporacije lažu da je GM hrana zdrava i sigurna, lažu da je jeftinija, da pogoduje okolišu i da će njome nahraniti svijet, rekao je dr. Marijan Jošt na okruglom stolu ‘Znanjem do održivog razvoja gospodarstva’ na Odjelu za ekonomiju i turizam pulskog sveučilišta Jurja Dobrile.
Iako se stručnjaci slažu da mjerljivih rezultata o utjecaju GMO-a na ljudsko zdravlje još uvijek nema, iznenadan porast ljudske vrste mogao bi biti prvo od upozorenja.
