Na Zavodu za zapošljavanje gotovo je 375 tisuća ljudi. Zna li se da je u cijeloj Hrvatskoj objavljeno tek nešto više 6700 natječaja za zasnivanje radnog odnosa, jasno je da je dobiti posao jednako kao dobiti na lotu.
Kako bi poslodavce, unatoč neizvjesnosti izlaska iz krize, ipak potaknuli na otvaranje radnih mjesta ili zadržavanje postojećih radnika Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za zapošljavanje osmislili su za ovu godinu dvadeset mjera aktivnog zapošljavanja.
Poslodavcima se sufinanciraju primjerice trošak do pune bruto plaće radnika ili troškovi obrazovanja. Mjere su namijenjene mladima, osobama s invaliditetom, starijima, dugotrajno nezaposlenima, pripadnicima romske nacionalne manjine ili za poslodavce u poteškoćama.
Za poslodavce koji zapošljavaju sezonske radnike nudi se sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje, ako ih se zaposli i izvan sezone. Najbolje je lani prihvaćena mjera zapošljavanja u javnim radovima, zaposleno je čak 35.000 dugotrajno nezaposlenih. Najlošije je prošla mjera takozvani neradni petak, kojom se koristilo tek 170 zaposlenih.
Ove godine za mjere aktivnog zapošljavanja osigurano je 450 milijuna kuna, 25% više nego lani, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Mrsić je s glavnim direktorom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davorom Majetićem potpisao Sporazum o suradnji na promociji mjera aktivne politike zapošljavanja prema poslodavcima.
Majetić je izrazio zadovoljstvo što je dobar dio sredstava iz mjera aktivne politike zapošljavanja posvećen obrazovanju. Ulazimo u razdoblje intelektualnog kapitalizma, u kojem će vještine zaposlenih biti najveća zaštita njihovih radnih mjesta i ulaznica na tržište rada, ocijenio je Majetić.