Pravnu savjetnicu udruge Franak Branku Lukačević Gregić upitali smo o scenarijima koji mogu pogoditi građane kad se implementiraju izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koje bi trebale zabraniti ulazak u minus koji prelazi jednu mjesečnu plaću korisnika minusa.
Ona pozdravlja odluku ministra financija Slavka Linića o uspostavljanju kontrole nad minusima građana, ali pod strogo kontroliranim uvjetima.
“Tu imamo nekoliko velikih ‘ako'”, ističe.
Minusi su često građanima i automatski povećavani u vrijeme kad su imali veće priljeve na račune, bez obzira na to radi li se o redovnom mjesečnom primanju ili honoraru. Ukoliko je taj klijent banke “upecan” na minus, mogao bi pretrpjeti ozbiljan udar na kućni budžet.
1. Zatezna kamata za sve iznad plaće
Prvi scenarij, dakle, glasi: Građanin ima minus u iznosu od tri plaće. Znači li to da će ući “u crveno” za iznos u visini svojih dviju plaća, odnosno nedopušteni minus na koji plaća zatezne kamate od 12 posto?
“Linić vas ne može i ne smije svojom odlukom otjerati u nedopušteni minus jer ne možete vi odlukom vlade ‘postati crveni’ – to nije ugovorna odredba koju ste vi skrivili i to se dogodilo mimo volje ugovornih strana!”, kaže Branka Lukačević Gregić. Mora, ističe, postojati prijelazno razdoblje.
2. Nepovoljan kredit za refinanciranje
Scenarij drugi: U tom prijelaznom razdoblju za premošćivanje nedopuštenog minusa banka vam daje nepovoljan kredit i tu dolazimo do izračuna da su na gubitku opet građani.
Kampanja
“Ako će banke nuditi kredite za rješavanje ove situacije, zakonodavac mora ograničiti banke u plasiranju kredita reguliranjem kamate, kao što je ograničio i minus. Hrvatska narodna banka je ta koja bi trebala odrediti kamatu”, kaže pravna savjetnica Franka.
3. Pravila koje banka zaobilazi, a HNB ne kontrolira
Scenarij treći: Zakonodavac propisuje kamatnu stopu kod refinanciranja, ali ne kontrolira pridržavaju li se banke ograničenja.
“To se ne smije dogoditi, kao što se nije smjelo dogoditi da se zakonom propiše da kamatne stope budu transparentne, a onda da se bankama dopušta prostor da svojevoljno određuju referentnu kamatnu stopu i zadržavaju kamate na najvišoj mogućoj razini”, kaže Lukačević Gregić.
4. Kamata je sjajna, ali ne i ostali dodaci
Scenarij četvrti: Dobijete dobru kamatu, ali vam banka na refinanciranje minusa udari dodatne troškove.
“To je posebno važno – zakonodavac, koji vas je gurnuo u ovo stanje, mora onemogućiti bankama da vam naplati takvu naknadu da poništi reguliranje visine kamate. Ti krediti za refinanciranje moraju biti odobreni bez naknade, tim više što su one neoporezive”, kaže Lukačević Gregić.
5. Kreditna sposobnost
Scenarij peti: Građanin nije kreditno sposoban za kredit za refinanciranje.
“Ako je bio kreditno sposoban za imanje minusa, mora biti kreditno sposoban za refinanciranje”, ističe.
Ovo zaista može biti dobra stvar… AKO se sve ne prevali na građane
Zaključuje da se zakonodavac mora pridržavati ovih pravila osim ako ne želi nanijeti nepravednu štetu građanima koji su ovdje u ugovornom odnosu s bankama, a ne državom.
“Minusi na karticama jesu kreditna kategorija i to najčešća, no ona se tako ne tretira. Minusi podliježu najvišoj kamatnoj stopi i kod nje nema provjere kreditne sposobnosti kao kod, recimo, nenamjenskih kredita. Ne znam što ministar financija kani, ali ako želi minuse prevesti u normalne nenamjenske kredite, to drži vodu budući da on nema kontrolu nad minusima. Ali samo pod uvjetom da regulator propiše i kontrolira kako će se ta kontrola uspostaviti”, zaključila je Lukačević Gregić.
