Božja čestica, iliti Higgsov bozon za koji se vjeruje da je bio ključan u stvaranju svemira najvjerojatnije postoji. Što to točno znači i kakve mogućnosti daje znanstvenici nisu sigurni, odnosno prema riječima dr. sc. Vuke Brigljevića, višeg znanstvenog suradnika na Institutu Ruđera Boškovića i člana CMS kolaboracije na CERN-u, nemaju pojma.
Ovaj ugledni hrvatski znanstvenik pokušao je, u sklopu tribine u Godini Vjere pred prepunom Svečanom dvoranom Sveučilišta u Zadru odgovoriti na pitanja što je to Božja čestica i kakve veze ima s Bogom, tj. pojasniti potragu za Higgsovim bozonom na CERN-u iz perspektive znanstvenika vjernika.
Marketinški trik
– Ime božja čestica zapravo je marketinški trik, a odgovorna osoba za to je Leon Lederman, nobelovac i odličan fizičar koji je napisao knjigu naslovljenu Božja čestica. A, zašto? Zato jer je urednik vjerojatno mislio da ime Higssov bozon nije dovoljno atraktivno. Iako to ne znači da on nije dopustio da je Božja čestica Božje djelo, dapače, čak na jednom mjestu predstavlja Božju česticu kao odličan Božji izum za raznolikost u svijetu, pojasnio je Brigljević.
Tijekom nešto više od sat vremena dr. sc. Brigljević govorio je o Svemiru, elementarnim česticama od kojih je sve sazdano te o Higgsovom bozonu prevodeći komplicirani jezik znanosti na jednostavan govor laika. Uz mnogo primjera Zadrani su imali priliku shvatiti što je to što o Svemiru znamo, a što tek čeka da ga otkrijemo, kao i zašto je toliko važno nedavno otkriće koje je raspametilo znanstvene umove.
– U cijelom svemiru postoje dva koncepta: tamna tvar i tamna energija. Tamna tvar je zapravo jedan naš izraz činjenice da nemamo pojma, a tamna energija činjenice da apsolutno nemamo pojma. Uz sva nedavna otkrića danas smo u jednom jako uzbudljivom trenutku za fiziku, rekao je Brigljević istaknuvši kako ljudi poznaju svega četiri posto svemira koji je sazdan od normalne tvari, a upravo za razumijevanje tih četiri posto od izuzetne je važnosti Higgsov bozon.
Prema dosad opaženom modelu sve što postoji u prirodi izgrađeno je od 12 elementarnih čestica koje imaju različite mase i različita svojstva, a sve različite fenomene tih čestica, poput munje, sunca, vatre možemo svesti na četiri temeljne sile: elektormagnetsku silu, jaku silu, slabu silu i gravitaciju. Iako su prve tri sile zadnje otkrivene njih, za razliku od gravitacije, možemo uklopiti u fiziku 20. stoljeća. Za funkcioniranje čestica na način na koji funkcioniraju najbitnija je njihova masa, a pitanje koje je do sada najviše mučilo fizičare je zašto imaju vrijednosti koje imaju. Naime, istraživanjima su došli do zaključka da ako se masa čestica promijeni i najmanje čestice više nisu stabilne i svemir kakvog poznajemo ne bi više postojao. Upravo zato, pojasnio je Brigljević, važno je otkriće Higgsova bozona:
Bolje nego ijedna teorija
– U Higgsovom mehanizmu hipoteza je da je cijeli prostor ispunjen Higgsovim bozonom koju možemo zamisliti kao jednu viskoznu tekućinu kroz koju prolaze sve elementarne čestice usporavajući, neke više neke manje, i na taj način dobivaju masu. Naravno, ako nema Higgsova bozona cijela ova teorija ne stoji, a ona ono što mi mjerimo predviđa bolje nego što je ijedna teorija mogla predvidjeti.
Brigljević je na pojednostavljen način okupljenima predstavio načine na koji znanstvenici uz pomoć ogromnih akceleratora (ubrzivača) pokušavaju stvoriti Higgsov bozon i tako potvrditi njegovo postojanje. To je dodatno otežano činjenicom da zanimljive čestice ne traju dugo već se raspadaju na manje dijelove iz kojih ih je potrebno rekonstruirati. Tek nakon dva potpuno odvojena eksperimenta koje su različitim metodama provodili znanstvenici kojima je međusobno bio zabranjen čak i međusobni razgovor, fizičari smatraju da su uspjeli izdvojiti Higgsov bozon.
Dokaz čestice
– Naišli smo na rezultate slične onome što bismo očekivali kod Higgsovog bozona. Ovo ljeto došli smo do sigurnosti. U dva potpuno neovisna eksperimenta naišli smo na dokaz čestice, oko 130 puta teže od protona koja odgovara Higssovom bozonu. Još uvijek nismo mjerili sva svojstva i samo tad kada utvrdimo da ona odgovaraju svim svojstvima Higgsova bozona znat ćemo sa sigurnoću radi li se o njemu, istaknuo je fizičar naglasivši kako čak i ako se ne radi o ovoj čestici radi se o jednom nevjerojatnom i velikom otkriću.
Dr. sc. Brigljević pokušao je okupljenima pojasniti kako on kao vjernik gleda na stvoreni svijet i Higgsov bozon. Priznao je kako je i sam iznenađen koliko puta mu je postavljeno pitanje kako može biti znanstvenik i vjernik. Citatima iz Knjige postanka Brigljević je pokazao kako ništa u Bibliji ne negira da Božji način stvaranja svijeta ne bi mogao odgovarati modernim znanstvenim dostignućima.
– Stvoreni svjet je najljepše inženjersko djelo ikad sagrađeno, stvoreno iz Božje mudrosti. Moderna znanost rodila se upravo u kršćanstvu, zato jer su tadašnji znanstvenici tražili smisao potekao iz Božje mudrosti, rekao je Brigljević istaknuvši kako su znanstvenici na početku neka pitanja ostavili po strani. Takva pitanja poput onoga koji je smisao svemira i koje je naše mjesto u njemu ne smiju se danas zaboraviti.
Znanstvenik i vjernik
Dr. sc. Brigljević pokušao je okupljenima pojasniti kako on kao vjernik gleda na stvoreni svijet i Higgsov bozon. Priznao je kako je i sam iznenađen koliko puta mu je postavljeno pitanje kako može biti znanstvenik i vjernik. Citatima iz Knjige postanka Brigljević je pokazao kako ništa u Bibliji ne negira da Božji način stvaranja svijeta ne bi mogao odgovarati modernim znanstvenim dostignućima.
– Stvoreni svjet je najljepše inženjersko djelo ikad sagrađeno, stvoreno iz Božje mudrosti. Moderna znanost rodila se upravo u kršćanstvu, zato jer su tadašnji znanstvenici tražili smisao potekao iz Božje mudrosti, rekao je Brigljević istaknuvši kako su znanstvenici na početku neka pitanja ostavili po strani. Takva pitanja poput onoga koji je smisao svemira i koje je naše mjesto u njemu ne smiju se danas zaboraviti.
– Mogu vam dati dva odgovora na to pitanje pa birajte: nemam pojma i apsolutno nemam pojma. Ne možemo misliti o primjenama nečega za što još uvijek ne znamo što je.
