Nakon prosinca, po temperaturi prosječnog, a po oborini prosječnog do vrlo kišnog, siječanj je u većini Hrvatske bio topao, te prosječan do ekstremno kišan. Evo kakve su dugoročne prognoze za veljaču i proljeće.
Višak oborine u mnogim je krajevima vrlo vjerojatan i u veljači, čija se temperatura ne očekuje odveć različitom od prosjeka. No, iznenađenja su u dugoročnim prognozama moguća.
Srednja mjesečna temperatura zraka u siječnju bila je u većini mjesta bliža prosječnoj za veljaču, nego za najhladniji mjesec u godini. Pa kakva će nam onda biti veljača?
Prvi dio hladniji
U prognozi Zorana Vakule koju je pripremio za HTV stoji da će snijega biti i u veljači, osobito u njezinoj prvoj polovici, za koju je velika vjerojatnost da će u većini krajeva biti barem malo hladnija nego što je uobičajeno, osobito na zapadu unutrašnjosti i dijelu sjevernog Jadrana. Prognoze za tjedne od 18. i 25. veljače daju povećanu mogućnost većinom prosječne srednje tjedne temperature, ponegdje i malo više, ponajprije na južnom i dijelu srednjeg Jadrana u trećem tjednu veljače.
Količina oborine i dalje se očekuje nejednoliko raspoređena. Višak oborine najvjerojatniji je u prvom i trećem tjednu, osobito u Dalmaciji, te dijelu gorske Hrvatske i sjevernog Jadrana, dok je manji manjak oborine moguć uglavnom u istočnoj Hrvatskoj.
Proljeće iznadprosječno toplo
Na proljeće, kako sada pokazuju meteorološke karte, bit će toplije od prosjeka.
Većina trenutačno raspoloživih prognoza za razdoblje ožujak-svibanj, a i za prve ljetne mjesece, daju povećanu vjerojatnost iznadprosječne topline. No, koliko god to nekima odgovara ili ne, ne smije se zaboraviti kako je riječ samo o dugoročnim prognozama.
Njihova je pouzdanost posljednjih godina sve veća, ali su još daleko od toga da im se sasvim vjeruje. Primjerice, vjerojatnost da će siječanj u nekim mjestima, i na kopnu, i na moru, i sjevernom i južnom dijelu, imati rekordnu oborinu bila je iznimno mala, ali se ipak to dogodilo.
