Na lokalitetu Vitković, koji je do 2005. godine bio opožareni krš između Polače i Tinja, nalazi se jedna od najsuvremenijih plantaža maslina, vinograda i smokava u Hrvatskoj koja se prostire na ukupno 60 hektara bruto površine. Na plantaži je osnovana Poljoprivredna zadruga “Masline i vino”, čiji je pokretač i jedan od vlasnika najvećeg udjela Radoslav Bobanović.
Golema ulaganja u vrhunsku poljoprivrednu proizvodnju do sada su u znatnoj mjeri bila sputavana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, jer sve njegove izmjene ni jednim od svojih 110 članaka nisu definirale opožareno šumsko zemljište koje je prenamijenjeno u poljoprivredno za dugoročne nasade.
Korisnici – investitori na tom zemljištu – ako su željeli nešto posaditi ili izgraditi u skladu s prostornim planom lokalne samouprave, nisu mogli ništa ponuditi pod hipoteku, a nisu mogli dobiti ni bankarski kredit po bilo kojoj osnovi, jer se na temelju ugovora o zakupu knjiže u zemljišnu evidenciju kod sudova na služnost koja traje 50 godina za masline i 40 godina za vinograde ili voćnjake, što u bankarskom smislu ništa nije značilo.
– Zbog toga smo predlagali redefiniranje statusa toga tipa zemljišta, jer je bilo vrlo teško osigurati nasade, a isto tako ući u dodatna kreditna zaduženja zbog nemogućnosti dobivanja hipoteke, barem za gospodarski objekt koji se nalazi na plantaži. Predložili smo još neke izmjene vezane uz poslovanje zadruge, jer je poljoprivreda vrlo riskantan posao koji se s dodatnim birokratskim preprekama može dodatno otežati. Ovih smo dana sa zadovoljstvom čuli da je Vlada RH na svojoj 72. sjednici podržala dio naših zahtjeva. Doduše ne sve, ali nešto se ipak pomaknulo – kaže Bobanović.
Funkcioniranje zadruge
U konačnom, pročišćenom tekstu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji sada ide u saborsku proceduru, puno je toga novog, a članci 49. i 50. te članak 77. značajni su upravo za funkcioniranje zadruge.
– Posebno je s razumijevanjem prihvaćena mogućnost okrupnjavanja u članku 49. na način da se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba približno iste vrijednosti radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
Isto je tako moguć otkup zemljišta na kojem je položena poslovna zgrada na način da se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može iznimno prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje Agencija za katastarske čestice za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata, dok je člankom 77. utvrđena mogućnost korištenja služnosti na rok od 50 godina. Međutim, nije usvojen naš zahtjev za pravo prioriteta člana obitelji da nastavi služnost ako zadovoljava postavljene kriterije – istaknuo je Bobanović.
Zakup na 50 godina
U prijedlogu izmjena Zakona zaključeno je kako se u praksi pokazalo da postoje brojne zapreke koje usporavaju proces raspolaganja putem prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Da bi se ubrzali postupci raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, predlaže se Zakonom ukinuti programe raspolaganja. Umjesto jedinica lokalne samouprave koje su donosile programe na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede i raspisivalo natječaje, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem preuzima Agencija. Ukidaju se dosadašnji oblici ra
