Trend pada cijena i prodaje na hrvatskom tržištu nekretnina nije se mijenjao od 2008. godine, a očekivanja su da će se nastaviti i u 2013. godini. Istina, kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja posrednika u poslovanju nekretninama pri HGK, ove godine se očekuje usporeni pad, kako cijena tako i ponude i potražnje.
U 2012. godini su na najvećem i najdinamičnijem, dakle, zagrebačkom tržištu ponuda i potražnja u prosjeku pali za deset posto, otprilike u istom postotku smanjen je i broj obavljenih transakcija, a u tim okvirima kreće se i pad cijena.
Pad cijena nastavit će se i u ovoj godini, ali, naglašava Ranilović, samo za određene nekretnine, s obzirom na to da su za neke već dosegnule dno. Radi se o nekretninama na dobrim lokacijama na kojima će cijene teško dalje padati, pojasnio je Ranilović.
Stanje na tržištu nekretnina još je lošije u Splitu i Dalmaciji, što proizilazi iz razgovora s našim sugovornicima. Pod lošijim podrazumijeva se još veći pad potražnje, cijena i, dakako, onog najvažnijeg – broja obavljenih kupoprodaja.
Cijene na ovom području bile su više u odnosu na zagrebačke, što je u zadanim okolnostima utjecalo i na veći pad, u prosjeku za 20 posto.
Pri tome valja naglasiti, kaže Smilja Trgo, vlasnica splitske agencije za posredovanje u kupoprodaji nekretnina “Trgostan”, da su realizirane cijene izrazito niže u odnosu na tražane/oglašavane. U svakom slučaju, rabljene stanove s cijenom iznad 90.000 eura u Splitu je teško prodati. Možda je tek za nijansu lakše naći kupca za stan u novogradnji iznad te cijene. Činjenica je da investitori takvih stanova u pravilu traže određeni iznos, a u konačnici su spremni za spuštanje cijene.
Pozitivan psihološki pomak
Stanovi u splitskom kvartu Spinut, koje uzimamo za primjer, godinama su držali visoku cijenu, čak i oni derutni. Situacija se, međutim, stubokom promijenila. Ne tako davno u Spinutu je za stan površine 76 kvadrata trebalo platiti najmanje 150.000 eura, a sada takav stan ne može naći kupca ni za iznos od 120.000 eura. Slično Spinutu cijenu je “držao” i splitski Bol. Stan površine 76 kvadrata prodavao se kao od šale za 170.000 eura, a danas nema kupca ni za cijenu od 135.000 eura.
U novogradnjama je u Splitu unazad koju godinu bilo teško zamisliti cijenu kvadrata manju od 2000 eura, što nije slučaj već neko vrijeme.
Očekivanja da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju dovesti do potpunog zaokreta u trendu, po svemu sudeći bez osnova su. Razlog je prije svega u činjenici da građani zemalja članica EU-a od 2009. u Hrvatskoj mogu kupovati nekretnine bez ograničenja. Vrata su im, dakle, širom otvorena, ali ekonomska kriza prisutna je u većoj ili manjoj mjeri u većini tih zemalja, što se odrazilo i na kupovinu nekretnina.
– Po mojim saznanjima proizišlim i iz razgovora sa stranim državljanima koji su već kupili nekretnine na Jadranu, postoji određeno zanimanje za nekretnine u Hrvatskoj kod osoba koje su pred mirovinom ili u mirovini. Međutim, ni oni olako ne ulaze u kreditna zaduženja, a oni koji imaju gotovinu mahom su je uložili u dionice preko fondova, jer se kod njih na štednju plaća porez. Ekonomska kriza utjecala je na pad vrijednosti dionica i u tom slučaju im se ne isplati prodavati ih, biti na gubitku u odnosu na uloženo da bi trošili na nekretnine u drugoj zemlji – kaže Smilja Trgo.
Da ulaskom Hrvatske u EU na tržištu nekretnina neće biti pretjeranih pomaka suglasan je i Dubravko Ranilović. “Bit će to, ipak, pozitivan psihološki pomak”, kaže Ranilović, “i odrazit će se na usporavanje pada prodaje”.
Pad cijena dogodio se i kod najma stanova, sastavnog dijela poslovanja nekretninama, u Splitu u prosjeku za 30 posto. Visina najamnine i dalje ovisi o lokaciji i uređenosti stana, ali podaci pokazuju, navodi primjer Trgo, da se nekada mjesečni najam garsonijere u Solinu plaćao tisuću kuna, a danas se za taj iznos u Splitu može unajmiti pristojan jednosoban stan.
Cijenu određuje odnos ponude i potražnje, a potražnja je u Splitu smanjena jer mladi bračni parovi radije žive u Kaštelima, Trogiru, Omišu, gdje je najam niži, ili se vraćaju živjeti s roditeljima. Recesija je, dakle, odigrala presudnu ulogu. U Splitu se stoga danas može dvosoban stan na Kmanu ili na Pujankama unajmiti već za 200 eura, što je ranije bila cijena mjesečnog najma jednosobnog stana.
Pad cijena najma nije mimoišao ni elitne splitske kvartove. Na Mejama se luksuzan stan površine 100 kvadrata, s garažom i uređenim okolišem, iznajmljivao dugo vremene bez problema po cijeni od 1700 eura na mjesec. Danas se može iznajmiti i po cijeni od 1000 eura.