Prvi put u deset godina stopa nezaposlenosti na kraju 2012. godine preskočila je 21 posto, ali sudeći po broju prijava na burzu, taj se neslavni rekord neće brzo održati i penjat će se još više. U utorak je broj nezaposlenih bio više od 369 tisuća i već danas se očekuje preskakanje još jedne psihološke granice od 370 tisuća! Sve relevantne institucije i analitičari vjeruju da će do travnja i početka sezonskog zapošljavanja burza nezaposlenih biti i podebljana s tridesetak tisuća novih imena – koliko je Hrvatska imala nezaposlenih na početku 2000. godine.
Koliki je danak uzela kriza, vidi se upravo po broju nezaposlenih – tijekom 2008. bez posla je bilo 233 tisuće nezaposlenih, a u zemlji se naveliko počelo govoriti o nestašici radnika i uvozu radne snage s Istoka i drugih tržišta. Danas Hrvatska izvozi radnu snagu, a procjene su da je zbog ekonomske krize zemlju napustilo od 60 do 70 tisuća građana. Na početku 21. stoljeća, baš kao i na početku 20., ponovo se trbuhom za kruhom ide u prekooceanske zemlje jer je tržište bogatog europskog zapada otvoreno samo za najstručnije ili kod njih deficitarne struke kao što su razna zdravstvena usmjerenja. Britanska vlada tvrdi da se putem radnih dozvola u EU 2011. godine zaposlilo dvije tisuće Hrvata, a taj će “papir” zainteresiranima trebati i nakon što Hrvatska uđe u EU. Premda Hrvati svojim brojem ne predstavljaju prijetnju za njihova tržišta, sve su europske zemlje pogođene krizom i domicilnu radnu snagu štite od došljaka pa će većina starih članica EU iskoristiti pravo da privremeno (dvije plus tri plus dvije godine) zabrane slobodno zapošljavanje Hrvata. Na portalu MojPosao u 2012. objavljeno je 300 natječaja za radna mjesta u inozemstvu, a najtraženija zanimanja bila su za hotelsko osoblje, programeri i vozači.
Manje posla i na crno
Državna burza nezaposlenih nastoji u moru negativnih naći i neku pozitivnu vijest pa tako navode da su lani evidentirali 132 tisuće ponuda za zapošljavanje, što je povećanje od pet posto u odnosu na 2011. Očito je broj onih koji otpuštaju i dalje bitno veći usprkos tome što javni sektor drži balans te je i prošle godine nastavio lagano zapošljavati. Zbog takve je politike i centralna i lokalna vlast na udaru brojnih kritika, a ovih je dana Svjetska banka podsjetila da su 2007. javni sektor i industrija imali podjednak broj zaposlenih – oko 270 tisuća – a danas je razlika među njima povećana na 80 tisuća – u korist javnog sektora. Zaposlenost u industriji spustila se na 220.000, a u javnom sektoru povećala na blizu 300 tisuća.
Manje je posla i u sivoj zoni, a anketa radne snage koju provodi Državni zavod za statistiku pokazuje da je prije krize u sivoj zoni radilo i do 130.000 ljudi, dok se taj broj u trećem kvartalu 2012. spustio na 81.000 ljudi!
