Zadrani danas slave blagdan svoje zaštitnice svete Stošije, a to je ujedno i dan kada većina Zadrana skida ukrase s božićnog drvca. Sveta Anastazija, koja je kod nas znana kao Stošija, je prema legendi bila Rimljanka, mučenica iz doba cara Dioklecijana. Iako se u Rimskoj crkvi sv. Anastazija časti na Božić, vjernici u Zadru, Biogradu i Srijemu htjeli su joj posvetiti posebnu pažnju, pa je slave 15. siječnja.
Kada se Stošija preko volje udala za rimskog patricija Publija odlučila je ostati djevica što je njega poprilično razljutilo, a kada je Dioklecijan počeo s progonima kršćana ona pomaže utamničenima u Rimu i tako stvara dodatne probleme Publiju. Zbog toga se lako moglo ostati bez glave, pa je suprug stavlja u kućni pritvor i muči je glađu. Njene muke u kućnom pritvoru joj je pismima podrške i ohrabrenja ublažavao drugi zaštitnik Zadra, sveti Krševan, koji ju je kao malu djevojčicu odgajao u vjeri. Ubrzo nakon što je stavljena u kućni pritvor Publije umire, a Stošija s ogromnim imetkom postaje slobodna i sasvim se okreće pomaganju progonjenih.
Nakon smrti supruga svoje je imanje razdijelila siromasima, a pratila je i Krševana do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Vjeru je naslijedila od majke, sv. Fauste, a zbog pomaganja zatočenim kršćanima i zbog ustrajnosti u svojoj vjeri i sama je zatočena te je na Božić 304. godine spaljena na lomači. Na suđenju je rekla da je srebrne i zlatne kipove poganskih bogova koje je naslijedila od oca pretopila u novac kojim je pomagala progonjene kršćane.
Pokopana je na Sirmiju, a u 5. stoljeću su njezine relikvije, preko Rima, prenesene u Carigrad. Bizantinski car Nicefor je moći svete Anastazije, 810. godine, dao zadarskom biskupu Donatu kao znak priznanja i nagrade za postignuti mir između Karla Velikog i Bizanta. Sveti Donat je relikvije pohranio u tadašnjoj bazilici sv. Petra apostola koja od tada nosi ime svete Stošije. Sarkofag u kojemu se čuvaju zemni ostaci sv. Stošije nalazi se u katedrali, na oltaru u sjevernoj apsidi.
Zadarska katedrala najveći je spomenik podignut u čast ove svetice, a to je ujedno i najveća dalmatinska katedrala. Najljepši sačuvan Stošijin kip je onaj s nekadašnjeg oltara iz crkve svetog Donata, kojeg je u mramoru isklesao Antonio Corradini 1713.
Grci su vjerovali da ona oslobađa od otrova, a Slaveni da pomaže zatvorenicima i oslobađa ih od okova. Kako se njezino mučeništvo poklapa s Božićem, u mnogim se krajevima vjeruje da je sv. Anastazija bila primalja pri Isusovom rođenju, pa joj u ruke stavljaju škare koje će joj kasnije priskrbiti epitet zaštitnice cenzure tiska. Njenu pomoć često zazivaju bolesnici s glavoboljama i bolestima u grudima, a dugo vremena se štovala kao iscjeliteljica i egzorcistica. Jedna je od sedam žena, osim Blažene Djevice Marije, koja se spominje u Misnom kanonu.
