Prema netom usvojenim izmjenama Kaznenog zakona koje su se počele primjenjivati s prvim danom 2013. godine, uvreda, sramoćenje i kleveta na računalnim sustavima ili mrežama postali su kazneno djelo zbog kojeg možete biti kažnjeni s maksimalno 360 dnevnih iznosa. Iako se pod osnovom za privatnu tužbu može naći sve što pojedinac procijeni da je uvredljivo, analitičar Žarko Puhovski ne vjeruje da će doći do poplave tužbi na sudovima
Prema izmijenjenom Kaznenom zakonu, računalni sustavi i internet uvršteni su i u kazneno djelo govora mržnje, pa će se ubuduće svatko tko ‘putem računalnog sustava ili mreže javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, porijekla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina’ kazniti zatvorom do tri godine.
Kaznu zatvora izbjeći će pak oni koji na internetu počine kaznena djela protiv časti i ugleda. Naime, ukoliko nekoga uvrijedite putem interneta, ta osoba može vas privatno goniti, a ukoliko budete proglašeni krivima, sud vam može naplatiti kaznu do 180 dnevnica. Jednaka je stvar i za sramoćenje gdje kazna možete iznositi do 360 dnevnica, dok vam za klevetu sud može naplatiti i do 500 dnevnica. Visina dnevnice utvrđuje se uzimajući u obzir počiniteljeve prihode i imovinu te prosječne troškove nužne za uzdržavanje počinitelja i njegove obitelji. Dnevnica ne može biti manja od dvadeset kuna ni veća od deset tisuća kuna.
Iako bi neke javnosti poznate osobe mogle pozdraviti takve odredbe zakona, analitičar Žarko Puhovski, koji je i sam javno poznata osoba, skeptičan je prema zakonskim odredbama koje se tiču interneta.
‘Svako kažnjavanje za uvredu ili klevetu je ograničavanje slobode govora. No, kod provođenja ovih odredbi vidim tri problema. Prvi problem je poplava anonimnosti na internetu koja tu priču čini besmislenom jer je drugačije kad netko na portalima komentira anonimno, a drugačije kad netko komentar da u obliku pisma čitatelja. Uopće je dvojbeno pravo anonimnih komentara i mislim da bi prvo to trebalo ograničiti, a tek onda ići na ograničavanje slobode izražavanja. Drugi je problem što ne postoji sudska praksa ili praksa HND-a do kuda ide izražavanje koje se smatra uvredom jer, ako nema temelja, onda se teško može i procijeniti. Treći problem je da je praksa pokazala da je veoma teško provesti objavu ispravka. Mislim da nema toliko ljudi koji bi imali vremena provjeravati i gledati sve komentare’, kazao je Puhovski.
