Tko želi učiniti nešto dobro za zaštitu okoliša, trebao bi početi jesti crve i okaniti se mesa. Tako barem tvrde nizozemski znanstvenici navodeći kako su crvi izvrstan izvor bjelančevina.
Crvi tj. ličinke kukaca brašnara u prosjeku nisu duži od jednog ili dva centimetra. Najčešće ih se može naći u trgovinama u kojima se prodaje hrana za kućne ljubimce; spakirani su u male plastične kutije, a služe prvenstveno kao hrana raznim gmazovima i paucima. Većini ljudi se ipak od pogleda na masu tih malih životinjica okreće želudac… Pa ipak, crvi su kako pokazuju istraživanja znanstvenika na sveučilištu u Wageningenu u Nizozemskoj ipak izuzetno zdravi i podobni za ljudsku prehranu. Puni su bjelančevina a njihov uzgoj ne iziskuje mnogo.
Crvi s pokretne trake
Istraživači sa spomenutog sveučilišta svoje istraživanje su obavili u gradu Deurneu, također u Nizozemskoj, u Van de Ven pogonu za uzgoj insekata.
Ovdje se već godinama uzgajaju ne samo mnoge vrste crva nego i odraslih insekata. Tijekom istraživanja, stručnjaci su računali i zapisivali ne samo vrijeme potrebno od nastanka pa do “pakiranja” crva, već i ukupnu potrošnju energije kao i količinu ispušnih plinova nastalih tijekom produkcije, piše Deutsche Welle.
Uspoređujući podatke do kojih su došli s onima vezanim uz uzgoj kokoši, svinja, goveda i proizvodnje mlijeka, došli su do jasnog rezultata: uzgoj crva daleko manje šteti okolišu i klimi od svega drugog. Primjerice, za razliku od krava, oni ne proizvode metan, plin koji je itekako štetan za okoliš, čak štetniji od ugljičnog dioksida.
Osim toga, insekti su, za razliku od sisavaca i ptica, puno jednostavniji kad je u pitanju razmnožavanje. Ženke brašnara primjerice tijekom životnog vijeka, koji u prosjeku traje između tri mjeseca i godinu dana, izlegu između 160 i 1.500 jajašca iz kojih se kasnije razviju ličinke.
Hrane se mrkvom
Znanstvenici naglašavaju kako je crvima (za razliku od drugih životinjskih oblika) potrebne za život tek neznatne površine zemlje.
Obzirom na porast broja ljudskog stanovništva na našoj planeti, i ovaj podatak nikako ne smije biti zaboravljen. Naime, za proizvodnju jednog kilograma jestivih bjelančevina, potrebno je svega 20 kvadratnih metara prostora. Za usporedbi: za istu količinu bjelančevina dobivenih od peradi potrebno je 50 metara kvadratnih, a kad je u pitanju govedine od 150 do 250 kvadrata.
Jedna od rijetkih mana po pitanju uzgoja crva je potrošnja energije. Iako je i za njihov uzgoj potrebno doduše daleko manje energije nego za druge životinje, crvi vole toplinu te se prostorije gdje se oni nalaze moraju uvijek biti dobro zagrijane. A što se tiče prehrane, niti po ovom pitanju, crvi brašnara ne koštaju mnogo. Na spomenutoj farmi u Nizozemskoj, uzgajivači godišnje na njih potroše oko 260.000 kilograma mrkve.
