Nakon što je ministar Željko Jovanović prozvao Crkvu zbog neodgovornog ponašanja i dezinformacija koje širi Hrvatska biskupska konferencija putem svojih letaka, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sastavilo je dokument pod nazivom ‘Istina o zdravstvenom odgoju’ kao odgovor na crkvene napade.
Ministarstvo citira dijelove letaka HBK-a i redom ih demantira točnim navodima iz Kurikuluma zdravstvenog odgoja koji se uvodi u škole. Kurikulum je javan i svatko ga može pročitati na internetskim stranicama Ministarstva. ‘Istinu o zdravstvenom odgoju’ prenosimo u cijelosti.
Letak Tajništva Hrvatske biskupske konferencije tvrdi da će djeca ‘učiti o masturbaciji kao sastavnom dijelu ljudske spolnosti’, pri čemu se navodi rečenica iz knjige Martyja Kleina koja je pisana kao naputak roditeljima koji žele sa svojom djecom razgovarati o seksualnosti. Za razliku od teze iz letka, Kurikulum zdravstvenog odgoja govori samo o tome da masturbacija nije štetna, što je znanstvena činjenica.
Letak tvrdi da će ‘vaše dijete učiti o pornografiji u dobi od 11-12 godina u 6. razredu’, pri čemu navodi rečenicu iz sveučilišnog udžbenika američkih autora, u kojoj se o pornografiji govori isključivo u kontekstu terapeutskog rada s klijentima koji imaju neki seksualni problem. Kurikulum ni na koji način ne promovira pornografiju već nastoji potaknuti kritičku distancu spram problematičnog i nerijetko ponižavajućeg prikaza seksualnosti kojem su djeca i mladi ljudi izloženi (nedavna istraživanja pokazuju da se prvi kontakt s pornografijom događa između 10. i 11. godine, naravno bez znanja roditelja).
Prije braka spolno aktivno 90 posto mladih
Letak sugerira da se pod odgovornim spolnim ponašanjem u Kurikulumu isključivo smatra stalna uporaba kondoma. To je pogrešno, jer se u programu pod odgovornim ponašanjem misli na donošenje promišljenih i odgovornih odluka, bez obzira je li riječ o odgađanju seksualne aktivnosti ili, kod onih koji su već seksualno aktivni, uporabi pouzdane zaštite. Kurikulum jasno upozorava na rizike preranog stupanja u spolne odnose i nastoji razviti vještine koje to sprečavaju. Naravno, s razumijevanjem odgovornog ponašanja nužno je – kao što sve dostupne znanstvene studije pokazuju – početi prije no što dobar dio mladih ljudi postane spolno aktivan (u Hrvatskoj prosječna dob pri prvom odnosu iznosi 17 godina). Inzistiranje na odgađanju spolnih odnosa (apstinencija) do ulaska u brak je nerealistično – jer više od 90% mladih započinje spolnu aktivnost prije braka) – i neodgovorno jer mladim ljudima ne pomaže da se zaštite.
Letak tvrdi da će ‘vaše dijete učiti o spolnome činu kao posve normalnom za 15-godišnjaka, o spolnome odnosu koji sam po sebi nema nikakvo značenje i nikakve povezanosti s općeljudskim vrijednostima, poput ljubavi i vjernosti…’ Upravo suprotno, Kurikulum jasno i na nekoliko mjesta upozorava na rizike preranog stupanja u spolne odnose. Jednako tako, na nekoliko mjesta u Kurikulumu raspravlja se važnost intimnosti i emocionalne povezanosti (ljudsku spolnost je, zapravo, nemoguće odvojiti od emocija), kao i značenje trajne veze te roditeljstva.
Letak tvrdi ‘da će vaše dijete učiti da je homoseksualni čin jednako prirodan i vrijedan kao i spolni čin između muškarca i žene’. Kada je o toj temi riječ, Kurikulum iznosi znanstveni stav prema kojem homoseksualnost nije bolest. Također, u skladu s demokratskim načelima, odredbama EU i stavu Katoličke crkve, nastoji potaknuti toleranciju spram osoba različite seksualne orijentacije i razumijevanje njihovog prava na dostojanstven život. Umjesto nametanja ideje o (ne)prirodnosti, Kurikulum informira mlade ljude o društvenim stavovima prema homoseksualnim osobama tijekom povijesti te pruža uvid i u religijsku perspektivu i u perspektivu pobornika ljudskih prava.
Nužno je razlikovati spol i rod
Letak tvrdi da Zdravstveni odgoj indoktrinira ‘rodnom ideologijom’, ističući radikalnu i neznanstvenu rečenicu iz jedne od knjiga ponuđene nastavnicima na izbor. Kurikulum, valja to jasno reći, ne nudi nikakvu rodnu ideologiju već samo razlikovanje između spola kao biološke i roda kao društvene kategorije. Žene u Saudijskoj Arabiji nisu u istom položaju kao žene u Hrvatskoj, zar ne? To su rodne razlike, odnosno posljedice različitog društvenog definiranja rodnih uloga (prava žena i muškaraca) – koje ne počivaju na biološkim razlikama. Razlikovanje spola i roda je nužno da bi djeca i mladi ljudi razumjeli razvoj ideje spolne ravnopravnosti, odnosno promjene u položaju žena u posljednjih pedesetak godina.
U Ministarstvu navode kako nije neobično da većina mladih ljudi, ali i njihovih roditelja, smatra da spolni odgoj treba biti prisutan u hrvatskim školama budući da imaju u vidu rizike kojima su izloženi – od spolno prenosivih bolesti, maloljetničkih trudnoća do seksualnog zlostavljanja…
‘Pozivamo hrvatsku javnost da pročita tekst predviđenog programa i ocijeni jesu li predviđeni sadržaji doista neprihvatljivi ili su, pak, temelj za uspješan razvoj djece i mladih, sustavno im pomažući da postanu zdrave, zadovoljne, samosvjesne, tolerantne i odgovorne osobe’, navodi se na kraju dokumenta Istina o zdravstvenom odgoju.
