Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje je tada vodio Božidar Kalmeta, početkom prošle godine, posve bespotrebno, isplatilo je 3.683.072 kuna bivšem koncesionaru špilje Grotta u Makarskoj. Državna revizija je utvrdila kako nije bilo nikakvog razloga da se ta sredstva, osigurana sudskim sporom, isplate iz državnog proračuna. Naime, resorno ministarstvo prometa nije niti bilo nadležno za izdavanje koncesije već je to posao Splitsko-dalmatinske županije, odnosno grada Makarske. Stoga je ministarstvu naloženo da traži povrat sredstava od Makarske koja je nekadašnjem koncesionaru i dodijelila koncesiju, a potom je i raskinula ne vrativši mu sredstva uložena u koncesiju. Samo ministarstvo, u svojem objašnjenju revizorima navodi, kako je povrat sredstava od Splitsko-dalmatinske županije zatražen u lipnju ove godine. Do tada, čini se, nikome u ministarstvu nije palo na pamet zaštiti interese države.
Loši primjeri
A kako je država funkcionirala, pokazuje još jedan primjer iz revizije ministarstva prometa. Pune tri godine ono od dijela zakupaca nije naplatilo niti kune najamnine. A kao razlog za to se navodi činjenica da je ministarstvo više od tri godine (od 2007. ili 2008. ovisno o slučaju) čekalo suglasnost Vlade za zaključenje dodataka ugovora o zakupu! To se pitanje počelo rješavati tek u ovoj godini, kao i problem nepotrebnog povrata sredstava nekadašnjem koncesionaru Grotte u Makarskoj. No, je li od lipnja do danas resorno ministarstvo uspjelo naplatiti potraživanja, tijekom jučerašnjeg dana nismo uspjeli saznati.
Nepotrebna isplata, gotovo 3,7 milijuna proračunskih kuna, nekadašnjem koncesionaru disco-kluba u Makarskoj smještenog u špilji na poluotoku Sv. Ivan, samo je jedna od pokazatelja funkcioniranja državnog aparata. Naime, država u ovom slučaju uopće nije trebala biti tužena, a startnu grešku počinilo je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Ministarstvo prometa, u svojem objašnjenju državnoj reviziji, navodi kako Županijsko državno odvjetništvo “nije podnijelo prigovor temeljem pogrešne pasivne legitimacije”.
Prostor u Puntu
Pogreška u startu (koju predstavnici države u sporu nisu pokušali ispraviti niti na višoj sudskoj razini što je vidljivo iz revizorskog izvještaja) dovela je do ovrhe Državne riznice, pa je ministarstvo prometa na zahtjev ministarstva financija sa svog računa isplatilo osnovni dug, zatezne kamate i sudske troškove. Transakcija je provedena temeljem ovršne presude Trgovačkog suda u Splitu iz 2008., potvrđene na Visokom trgovačkom sudu prije dvije godine. Osnovno potraživanje iznosilo je tek nešto više od milijun kuna, kamate su državu koštale 2,6 milijuna, a sudski troškovi gotovo 91 tisuću kuna.
“Umjesto da Županijskom državnom odvjetništvu ukaže na pogrešnu pasivnu legitimaciju stranaka u sudskom postupku, (vidljivo iz presude Visokog trgovačkog suda u Zagrebu iz 2010.), Ministarstvo je početkom siječnja 2011. od Ministarstva financija zatražilo plaćanje navedenog iznosa iz sredstava državnog proračuna u korist tužitelja”, navode revizori.
Kako je funkcionirala država, pokazuje, primjerice, još jedan slučaj na koji su u ministarstvu prometa ukazali revizori. Za poslovni prostor u Puntu (sjedište Lučke ispostave Punat) poslovna banka tri godine nije plaćala zakup, pa je do lipnja ove godine njezin dug iznosio 40.671 euro ili preko 306 tisuća kuna. Revizija ne navodi ime poslovne banke. No, vjerojatno je riječ o poslovnici Erste banke jer ima istu adresu kao i Lučka ispostava Punat. Banka je, prema objašnjenju ministarstva danoj reviziji, spremna platiti svoja dugovanja, ali unatoč vođenim pregovorima o dodatku osnovnom ugovoru o zakupu, nikada pisani dogovor nije postignut. Pa je poslovni prostor godinama koristilla badava. “Banka je voljna podmiriti obvezu, te je od Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) zatražena suglasnost za sklapanje Aneksa II Ugovoru o zakupu poslovnog prostora”, objasnilo je ministarstvo prometa revizorima sredinom godine.
