Sabor je poslijepodne započeo raspravu o prijedlozima zakona o lokalnoj samoupravi te izbornog zakona za lokalne izbore, a ministar uprave Arsen Bauk uvodno je naglasio da je u konačnom tekstu ipak ostavljena mogućnost opoziva neposredno izabranih načelnika općina, gradonačelnika i župana na referendumu na zahtjev građana.
Takav će se referendum provoditi ako ga zatraži najmanje 20 posto upisanih birača, a da bi se referendumska odluka o opozivu smatrala valjanom, za nju će morati glasovati najmanje trećina ukupnog broja birača.
“Smatramo da je predloženi cenzus dovoljno visok da čelnici ne budu stalno izloženi referendumu, ali i dovoljno pristupačan da opoziv na zahtjev građana bude ostvariv”, rekao je Bauk.
Naglasio je da Vlada nije prihvatila argument da bi gradonačelnika trebalo opozvati najmanje onoliko birača koliko je za njega glasovalo na neposrednim izborima.
Objasnio je da bi to u nepovoljan položaj dovelo čelnike izabrane u prvom izbornom krugu, u kojem, zbog veće konkurencije, čelnici u pravilu bivaju izabrani manjim brojem glasova.
Utvrđeno je da se takav opoziv odnosi na gradonačelnike i njihove zamjenike izabrane na temelju općeg prava glasa, ali ne i na zamjenike gradonačelnika izabrane na posebnim izborima, na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
U slučajevima nedonošenja proračuna, predviđeno je da, osim gradonačelnika, pravo na donošenje odluke o privremenom financiranju imaju i drugi ovlašteni predlagatelji.
Bauk je objasnio da se time rješenje političkog sukoba oko proračuna odgađa za tri mjeseca pa “ako se dogovore – dobro, a ako se ne dogovore, ide se na izbore”.
Gradonačelnicima se ostavlja mogućnost da prije samog glasovanja o proračunu povuku prijedlog, a Bauk ističe da se time postiže ravnoteža između izvršne vlasti i predstavničkog tijela, ako između njih postoje prijepori.
Ne donese li se proračun, uz izbore za vijeće će se istodobno raspisivati i izbori za gradonačelnika.
Bauk je protumačio da su vijeća do sada bila u nepovoljnom položaju u odnosu na gradonačelnika, a da će se ubuduće omogućiti da prijepor između izvršne i predstavničke vlasti riješe građani na izborima.
Ministar je najavio i skoru raspravu o mjesnoj samoupravi, upozorivši da se izbori za mjesne odbore u nekim mjestima uopće ne raspisuju, da ta tijela negdje nemaju nikakvu nadležnost, a da negdje imaju nadležnost, ali ne i novac kojim bi tu nadležnost ostvarili.
Konačni tekst Izbornog zakona usklađen je s raspravljenim zakonima o prebivalištu te o registru birača.
Novim će se zakonom obuhvatiti izbor načelnika, gradonačelnika i župana i izbor članova predstavničkih tijela, što je do sada bilo regulirano kroz dva zakona.
Predviđena je promjena termina nezavisna lista i nezavisni kandidat u “kandidacijska lista grupe birača” i “kandidat grupe birača”.
Predlaže se i promjena potrebnog broja potpisa za kandidiranje kandidacijske liste grupe birača te za kandidiranje čelnika jedinice kao kandidata političkih stranaka, odnosno kandidata grupe birača.
Do sada je bilo predviđeno da je za općinsku listu potrebno 100 potpisa, 150 za gradsku i 500 potpisa za županijsku listu i Grad Zagreb.
Predloženim zakonom za općine do 350 stanovnika treba 25 potpisa, za općine od 350 do 500 stanovnika 35 potpisa, za one od 500 do 1000 stanovnika potrebno je 50 potpisa, od 1000 do 2500 stanovnika 70 potpisa, a preko 2500 stanovnika potrebno je 110 potpisa. Za gradove iznad 5000 stanovnika potrebno je 180 potpisa, a iznad 10 tisuća stanovnika 250 potpisa.
U manjim sredinama se tako broj potrebnih potpisa smanjuje, a u većima povećava, a najviše se povećava za grad Zagreb s 500 na 2500 potpisa po prijedlogu.
Kod kandidatrure za čelnike jedinica broj potrebnih potpisa, ovisno o broju stanovnika, ide od 35 u jedinicama do 350 stanovnika, pa do 5000 potpisa u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.
Novina je i uvođenje mogućnosti mirovanja mandata člana predstavničkog tijela na sličan način kao i zastupnicima u Hrvatskom saboru. Lokalni izbori i dalje bi se održavali treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine.
