Pregovaračka sapunica sindikata javnih službi i Vlade završila je, barem za sada, tako da je sedam sindikata koji imaju 44.074 članova parafiralo Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (TKU), dok su čelnici četiriju sindikata iz Matice sindikata javnih službi – Sindikata hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, te Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara – koji imaju 61.598 članova, odbili parafirati TKU i spremaju se na prosvjede, štrajkove i tužbe.
Naime, iako navedena četiri sindikata 12. prosinca neće ni potpisati ugovor s Vladom, TKU će se slijedom Zakona o reprezentativnosti primjenjivati i na njihovo članstvo, odnosno i na njihove “sektore”. Tako će TKU, zahvaljujući potpisu sindikata koji okupljaju 44.074 radnika, vrijediti za svih više od 105 tisuća zaposlenih u javnim službama.
Odrekli se skoro svega
Budući da su sindikati državnih službenika i namještenika već pristali na slične izmjene njihova TKU-a, iduća godina bit će materijalno posnija i za njih 70-ak tisuća. Podsjetimo, sedam sindikata javnih službi parafiralo je TKU prema kojemu će se u ovoj godini radnici odreći božićnice, a u idućoj božićnice i regresa, te će se korigirati isplata jubilarnih nagrada i naknade za prijevoz (postoji i odredba da ako se jednom sektoru isplati božićnica i regres, automatski je moraju dobit i svi ostali). Treba naglasiti da je Vlada za iduću godinu predvidjela uštedu na plaćama korisnika državnog proračuna u iznosu od 2,3 milijarde kuna.
Od toga bi se na ime božićnica i regresa za radnike u javnim službama i državnoj upravi trebalo uštedjeti oko 700 milijuna kuna, na jubilarnim nagradama 100 milijuna kuna, a na naknadama za prijevoz oko 500 milijuna kuna.
Uz tih 1,3 milijarde kuna još se između 200 i 300 milijuna kuna namjerava uštedjeti na raznim dodacima na plaću preko izmjena granskih kolektivnih ugovora, pogotovo u onom dijelu u kojem se ti dodaci dvaput plaćaju temeljem prava iz granskih i temeljnog kolektivnog ugovora. Konačno, preostalih 600 milijuna kuna obvezali su se “skresati” ministri znanosti i unutarnjih poslova, svatko u svom resoru po 300 milijuna kuna, pa tek treba vidjeti hoće li uspjeti u tom naumu.
Zapreke tom planu, među ostalim, nameću se u već spomenutim granskim kolektivnim ugovorima temeljem kojih većina sektora ima ugovorene božićnice, regres, jubilarne nagrade i naknadu za prijevoz, a posebno je otežavajuća okolnost što Vlada do 23. prosinca neće stići dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora čak ni sa sindikatima koji su tome skloni.
Nužno kresanje
Kako bi izbjegla takve dileme, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenih u javnim službama koji će sadržavati samo četiri točke. U prvoj točki navodi se kako se “zbog promijenjene gospodarske situacije i nužnosti ujednačenog uređenja prava državnih i javnih službenika, za 2012. i 2013. godinu uskraćuje isplata pojedinih materijalnih prava, koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima ili drugim sporazumima čiji je potpisnik Vlada”.
Drugim i trećim člankom se određuje da će se zaposlenima u javnim službama uskratiti pravo na isplatu božićnice za 2012. i 2013., te regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2013. godini. Na taj način će Vlada u ovoj i idućoj godini uštedjeti po 350 milijuna kuna, zbog toga što bi eventualna isplata bilo kojeg od tih prava nekom od “pobunjenih” sindikata rezultirala i automatskom isplatom božićnica i regresa svim ostalim sektorima u javnim službama. Taj zakon će svakako biti i predmet tužbi četiriju sindikata javnih službi koji nisu pristali na novi TKU, ali su u Vladi uvjereni kako su argumenti na njihovoj strani i da tužbe sindikata neće proći na sudu.
– Postoji mišljenje Ustavnog suda vezano uz slučaj smanjivanja posebnih mirovina za 10 posto u kojem se tvrdi da je takva prava, koja se financiraju iz državnog proračuna, moguće smanjiti na određeni rok ako se pogoršaju ekonomski uvjeti. Istog mišljenja je ekspertna skupina Međunarodne organizacije rada, tako da smatramo kako je ovaj zakon pravno sasvim regularan – rečeno nam je u Vladi.
