Mladi znanstvenici sada trebaju ‘lupati’, a ne kucati, premijeru Zoranu Milanoviću na vrata, jedna je od poruka što su je pljeskom prihvatili mladi znanstvenici koji su danas u velikome broju odazvali prosvjednome skupu pod nazivom “Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj”, održanom danas na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO).
Mladi znanstvenici jednodušno su podržali ne samo tu poruku svoga kolege Marka Pavića, predsjednika udruge Mreža mladih znanstvenika (MLAZ), nego i više drugih, među kojima i onu člana Maloga vijeća NSZVO-a i koordinatora na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) Tvrtka Smitala da se mladi znanstvenici, ali i znanstvenici svih dobnih skupina, moraju osloniti na sebe i uvjeriti premijera Zorana Milanovića i njegov uži kabinet da se sredstva za znanost i znanstvenike nikako ne smiju smanjivati, jer će to biti pogubno za našu zemlju.
Napomenuo je da na prosvjednome skupu nisu predstavnici mjerodavnoga ministarstva, ali ne zato što se nisu odazvali već zato što nisu zvani. Jer, rekao je Smital, “ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i njegov pomoćnik za znanost Saša Zelenika nisu dovoljno kompetentni da riješe taj problem”.
Prosvjed mladih znanstvenika podržao je i rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš rekavši da predstavnici hrvatske vlade kada govore o izlasku iz krize pri tomu misle na uvoz stranih tehnologija. Suprotno tomu, ustvrdio je, mora se stubokom promijeniti pristup cijelom znanstvenom i istraživačkom sektoru jer ćemo u protivnom postati zemlja servisnih aktivnosti, a ne inovacija i novih tehnologija.
Na primjedbu da postoje različiti kriteriji za mlade znanstvenike od onih za one iz kategorije “65 plus”, rektor Bjeliš poručio je mladim znanstvenicima da uvijek skrbe o cjelini sustava, te da ne gledaju samo kroz svoju perspektivu budući da to vodi do raslojavanja i slabljenja sustava koji ne može postojati bez bilo koje od svojih komponenata.
Prosvjednike je podsjetio da su predstavnici sveučilišta zatražili prijem kod premijera Milanovića te ih izvijestio da premijer za to još nije našao vremena.
Izvanredni profesor na Filozofskome fakultetu Nikica Gilić upozorio je da se prednost daje doktoratima postignutim u inozemstvu pa loš doktorat iz inozemstva vrijedi više od izvrsnoga iz Hrvatske, te na omalovažavanje humanističkih znanosti. Zato je onima koji tako misle poželio da “oni i njihova djeca žive u zemlji u kojoj nema humanističkih znanosti”.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić upozorio je na opasnost štednje na državnoj potrošnji u vrijeme krize, rekavši da je to “suicid” te da “vlada nema kreativnih rješenja za izlazak iz krize”.
Ustvrdio je kako umjesto sadašnjega “puta prema dolje koji nudi vlada postoji i onaj prema gore” i dodao kako nije istina da nema novca te spomenuo da se godišnje za sve znanstvene projekte izdvaja 80 milijuna kuna te da će isti iznos vlada utrošiti za izradu projekta za koncesije za auto-ceste.
Prosvjednici su dali povjerenje organizatorima da će sve izrečeno sažeti u dokumentu koji će biti upućen premijeru i vladi, a sastojat će se od dva dijela – općenitoga te onoga koji će se odnositi na mlade znanstvenike.
