Grijanje i topla voda na plin za 500 kuna mjesečno

Evo kako izgleda iskustvo Zadranina Ivana Ivkovića koji je svoju dvokatnicu na predjelu Crvene kuće na plinovod priključio u svibnju ove godine.

– Procedura oko dobivanja dokumentacije nije velika. Ne treba građevinska dozvola za objekt nego samo katastarski plan parcele. Papira treba dosta, ali nije neki problem. Najveća stavka u tim pripremnim poslovima jest projekt ovlaštenog inženjera koji napravi kompletan plan radova i troškovnik – objašnjava Ivković. Cjevovod s plinom do njegove velike dvokatnice došao je u nekoliko poteza – postavljen je ugradbeni ormarić s brojilom potrošnje, razvučene instalacije, postavljen bojler, specijalni ispusni dimnjak i priključen plinski štednjak. Mora se, upozorava Ivković, paziti koga odabrati za izvođača radova da vam ne zaračuna nešto viška ili da se naknadno osim projekta traži neki priključak, to majstori masno naplate.

– Trasa plinovoda je, srećom, prošla blizu naše ulice. Među prvima sam se priključio. Najprije smo bili u varijanti da ćemo imati besplatan priključak, uz uvjet da potrošim 700 kubika u dvije godine, što je potrošnja od oko 2000 kuna. No, onda je HERA onemogućila takav način priključivanja, a EVN je morao odrediti jedinstvenu cijenu priključka. Budući da nam je EVN obećao besplatan priključak, mi smo morali platiti samo brojilo po cijeni od 1700 kuna. Sada je to puno više – kaže naša sugovornik. Ivkovići se plinom koriste za grijanje vode za kupaonicu, isti kotao opskrbljuje i sustav centralnoga grijanja i, jasno, plin se upotrebljava i za kuhanje.

– Nas je četvero u kući i mjesečno smo dosad imali potrošnju od 170 kuna, dakle za kupanje i za kuhanje. Kad se zna da jedna plinska boca košta isto toliko, jasno je o kavoj se uštedi radi. U odnosu na dosadašnje rate za struju već smo uštedjeli 200 kuna mjesečno. A puno je veća ušteda na grijanju. Dosad smo imali grijanje na loživo ulje – prosječno bismo zimi potrošili oko 3000 litara loživa ulja, a to je oko 21 tisuću kuna. A sada ćemo se bez problema grijati za samo 500 kuna mjesečno. Dakle, dosada smo za struju i mazut godišnje trošili više od 25 tisuća kuna, a sada će nam se troškovi za iste stvari svesti na samo 5000 kuna godišnje – zadovoljan je Ivković korištenjem zemnoga plina.

Istina, za kupnju plinskog bojlera i postavljanje svih potrebnih instalacija imao je trošak od 20 tisuća kuna, ali to će mu se isplatiti za manje od dvije godine. Zadovoljstvo je veće kada se zna da je plin ekološki potpuno čist, a loživo ulje na koje su se Ivkovići grijali bilo je ne samo skupo i komplicirano nabaviti nego je ružno dimilo, smrdjelo, a bila je i stalna opasnost.

Koliko je nepotreban strah od uvođenja plina vidi se samo iz podatka da je tlak plina u instaliranim cijevima u kući svega 20 milibara. Plinska boca je nešto sasvim drugo, u njoj je plin pod tlakom od 6 bara, dakle 30 puta većim nego u instalacijama kojima teče zemni plin i prava je bomba. Opasnosti od eksplozije zemnog plina nema u kućnim instalacijama ako se sve redovito održava i servisira.

Na primjeru četveročlane obitelji Ivković koja se plinom koristi ljeti za grijanje vode i za kuhanje može se vidjeti kakve su uštede. U ovih šest mjeseci otkad su počeli upotrebljavati plin potrošili su 260 kubika, a jedan kubik košta 4 kune. Dakle, prosječna mjesečna potrošnja za plin je oko 170 kuna. Zanimljivo je što potrošači imaju ključ za kontrolu stanja brojila, da vide koliko troše, a plaćanje je prema potrošnji. Istovremeno trošak za struju Ivkovićima je pao na oko 50 kuna mjesečno, s tim da ostaje takav i u zimskim mjesecima.

EVN Croatia koncesionar je za plinofikaciju triju dalmatinskih županija, u ovaj veliki posao ulaže 750 milijuna kuna. Dosad je najviše učinjeno na zadarskom području, gdje se zemni plin već koristi u Maraski, Tvornici kruha, u dva restorana, na plinovod je priključen cijeli novi stambeni blok Crvene kuće sa 65 stanova u kojima su dijelom stradalnici Domovinskog rata, a drugi dio su stanovi POS-a, a priključilo se već i oko 300 okolnih obiteljskih kuća, tamo gdje je plinovod prošao.

Na području Zadra dosad je izgrađeno 30 kilometara visokotlačne i srednjotlačne plinske mreže, a u pripremi je gradnja još 60 kilometara plinske mreže za što EVN već ima sve potrebne dozvole i izabrane izvođače radova. U Šibensko-kninskoj županiji počeli su radovi u Kninu i kreću prema Šibeniku, a na splitskom području plinofikacija će najprije početi u Dugopolju, gdje se rješavaju još neka pitanja tako da se početak radova predviđa vrlo skoro. U planu plinofikacije Dalmacije su nakon Zadra, Biograd, dijelovi Benkovca, Šibenik, Drniš, Knin, Vodice, Bilice, Tribunj, Pirovac, Tisno, pa Split, Solin, Kaštela, Dugopolje, Klis i Seget. U ovoj prvoj fazi plinofikacije u planu je izgradnja 1450 kilometara mreže, a u EVN planiraju imati 130.000 korisnika u cijeloj Dalmaciji.

Najprije s koncesionarom EVN Croatia morate potpisati pismo namjere, za koje obrazac možete pronaći na internetskim stranicama tvrtke. Tada vam ovlašteni strojarski projektant izradi projekt plinske instalacije. Na listi je 12 ovlaštenih projektanata među kojima je šest iz Zadra i jedan iz Splita. Ovlašteni inženjer napravi kompletan plan radova i troškovnik. Ono što slijedi nije jedino, ali su svakako najkrupniji koraci do uvođenja plina u kuću. Ne zaboravite da sve košta, i to oko 20 tisuća kuna!