/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
Lokacijska dozvola za tvornicu vapna, žbuke i cementa Fassa koja bi se trebala graditi u Kruševu stigla je u petak, ali na početak radova će se čekati još neko vrijeme. Najveći problem početku radova predstavlja nedostatak rudarske koncesije za eksploatacijsko polje vapnenca, što je najvažnija sirovina. Marin Gligora, direktor tvornice Fassa kazao nam je kako na tu koncesiju čekaju već 10 godina, a bez nje radovi nemaju smisla, jer vapnenac im je kao sirovina potreban za sve proizvode – vapno, cement i žbuku.
– Zakoni se mjenjaju i koncesiju nije jednostavno dobiti, a bez nje sve stoji i radovi nemaju smisla. Dobili smo lokacijsku dozvolu u petak, ubrzo bi trebali i potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu, ali postupak ishođenja rudarske koncesije je dug, na njemu intenzivno radimo i nadamo se da ćemo ga uskoro dobiti, kaže Gligora ističući kako samo o koncesiji ovisi početak radova te ne može govoriti kada bi radovi i zaposlenja mogli krenuti.
Prema najavama u tvornici bi bilo zaposleno oko 150 osoba, a neke procjene govore kako bi se uložilo više od 200 milijuna eura.
Prije dvije godine protiv tvornice ustalo je nekoliko ekoloških udruga, Eko Zadar i tadašnja Inicijativa građana Obrovca, a građani su potpisivali i peticije diljem Zadarske županije. Jedna od spornih stvari za njih bila je to što se u Studiji utjecaja na okoliš navodi kako u blizini nema vodotoka, kulturnih i turističkih atraktivnosti. Kako su tada tvrdile udruge cementara je jedan od najvećih zagađivača te bi dopuštanje njene izgradnje na području Kruševa ugrozilo uzgoj eko proizvoda, kazali su i da Fassa osim u Kruševu planira izgraditi cementaru u Albaniji, dok u Italiji nemaju niti jednu, a naveli su i podatke kako djeca rođena pet kilometara od izvora zagađenja imaju 20 posto veću mogućnost umrijeti od raka i da krško tlo na kojemu je planirana izgradnja tvornice omogućuje brzo prodiranje onečišćivača u podzemne vode.
Marin Gligora kazao nam je kako su protiv cementare bili samo neinformirani, jer oni će koristiti najmoderniju tehnologiju.
– Glavno načelo nam je poštivanje okoliša. Svako postrojenje zagađuje, ali uvjeti su jako strogi i granice ispušnih plinova su kako niske. S tehnologijom smo ih uspjeli spustiti ispod dopuštenih nivoa, stoga informirani ljudi nisu bili protiv, rekao nam je Gligora.
