Jedna od prvih lekcija u šahu odnosi se na opasnosti od pogrešnog redoslijeda poteza. Ako pogrešno povučeš, dobiješ mat. Posljednji događaji oko projekta gradnje nove luke Gaženica tjeraju na pomisao da je Zadar u svojim razvojnim projektima povukao pogrešne poteze. Nakon neupitne orijentacije na gradnju autoceste, njezina dovlačenja kroz Velebit i Maslenički most na domak Zadra, trebalo je odabrati najjači potez koji omogućuje ubrzani razvoj ne samo Zadra, nego cijeloga kraja. Kao glavni razvojni projekti promovirane su poduzetničke zone u svakoj općini te luka Gaženica.
U ovih desetak godina samo je nekoliko poduzetničkih zona donekle oživjelo, a ona najveća, zadarska zona Crno, tek je u fazi rješavanja otkupa terena. U kruzing-turizmu vrlo malo uspjeha. A gradnja luke Gaženica krenula je od gradnje očito preglomazne putničke luke, i to nakon što je vrh Poluotoka preuređen za pristajanje kruzera. Teretna luka, koja nosi glavnu zaradu, ostavljena je za kasnije.
Orijentacija je, tako kažu čelnici, da Zadar postane baza kruzing-turizma, no zasad u tome imamo vrlo malo uspjeha. Ambicija je, dakle, da se taj trend promijeni, da se postane rezervna luka kruzera koje više ne žele prihvatiti u Veneciji pa se zato gradi nova luka u Gaženici koja će Hrvatsku stajati više od 230 milijuna eura. Vlastitog prometa zadarska luka nema, Lučka uprava ostvaruje samo šest, sedam milijuna kuna prihoda, a nositelj je goleme investicije. Dosad je u prve dvije faze ovog projekta, od predviđenih 220 milijuna eura europskih kredita, povučeno 111,5 milijuna eura, a ugovoreno je radova u vrijednosti od 143,8milijunaeura (povlačenje novca ide prema izvršenim radovima). Problemi s plaćanjem PDV-a traju već tri godine, još je HDZ-ova Vlada uz velike teškoće odobrila državno jamstvo za kredit od 55 milijuna kuna, za koji se sada također traži prolongiranje.
I sada nema novca za dalje, zapelo je na pitanju što će biti s putničkim terminalom. Prema onome što kažu gradonačelnik Vrančić i zastupnik Kalmeta, može se pristati na nekakvu odgodu, ali ne i na zaustavljanje projekta. No, nije jasno zašto se onda ne bi moglo ići na preprojektiranje očito preskupe zgrade putničkog terminala, za čiju gradnju inozemni ponuditelji traže oko 50 milijuna eura (pitanje je također gdje su u ovom velikom projektu domaći izvođači), što je značajno više od troškovnika projektanta. To će, prema svemu sudeći, biti neizbježno jer je Upravno vijeće zapravo usvojilo zaključak da se ide na poništenje natječaja za treću fazu nakon otvaranja ponuda, budući da nema nikakvih štetnih posljedica.
Javnost će se, izgleda, sljedećih mjeseci u predizbornoj kampanji iscrpljivati raspravama o tome je li prolongiranje dovršetka gradnje putničke luke usmjereno protiv zadarskih interesa, te da je SDP protiv Gaženice, u kojoj je Kalmeta obećao tisuću radnih mjesta (kojih uz ovakav promet, jasno, ne može biti).No, trebalo bi tematizirati i pitanje je li prioritet trebalo dati modernizaciji željezničke pruge, jer s ovakvom sada nemaju šanse ni putnička, ni teretna luka ni još neizgrađeni kontejnerski terminal.
A vjerojatno bi još bolje rješenje bilo graditi most kopno – Pašman koji bi omogućio razvoj ne samo obalnog pojasa, Pašmana i Ugljana, nego i Dugog otoka. Dovoljna je usporedba što je most značio za Krk, Pag ili Vir. No, o ovom se projektu samo tu i tamo nešto spomene, a novac se troši na nešto što će teško biti dovršiti i vraćati. Je li Zadar inzistiranjem na gradnji Gaženice doveo svoj razvoj u pat-poziciju?
