– Pupavac je crna rupa Srba u Hrvatskoj – tvrdi Gligorije Rnjak koji je prije nekoliko godina osnovao i Udrugu za povratak Srba na područje Ravnih kotara i Bukovice.
Rnjak je inače poznat i po dugogodišnjim sukobima s gradonačelnikom Benkovca Brankom Kutijom, a zanimljivo je kako im je obojici zajednička crta da Milorada Pupovca oslovljavaju s Pupavac, a tako se zove jedna dosta smrdljiva ptica.
Posao za pedesetak ljudi
Uz već tradicionalno težak rječnik kojim se Rnjak koristi u svojim ogledima (ranije o Kutiji, sada o Pupovcu), zanimljivo je ipak pogledati imaju li temeljne primjedbe ikakvog osnova. Rnjak Pupovcu spočitava da u biti onemogućava povratak Srba i pri tome navodi primjer onemogućavanja rada šest poljoprivrednih zadruga.
– Osnovali smo zadruge u Ceranjama, Bukoviću, Karinu Gornjem, Karinu Donjem, Islamu Grčkom i Smilčiću, napravili projekt 13 plastenika, svaki veličine tisuću kvadrata, u kojima bi moglo raditi pedesetak ljudi, sve je propalo jer Pupovac nije odobrio, tobože zbog toga što se ne bi znalo čije su vlasništvo ti plastenici. Isto se dogodilo s natjecanjem za sredstva „darovnice” Međunarodne banke za ovnovu i razvoj za poljoprivrednu mehanizaciju. Razvojni centar Pupovčeva Srpskog narodnog vijeća ponudio se da će izraditi projekte za zadruge, ali ih nije dostavio nadležnom ministarstvu. Kad smo razgovarali s njim u njegovim Ceranjama, rekao je da će on odlučivati o bonitetu svake zadruge. I ni jedna od ovih koje smo osnovali nije prošla. Pupovac ih je slomio – kaže Rnjak.
U međuvremenu su se zadruge trebale ponovno registrirati, od nekadašnjih šest ostale su životariti još samo dvije, ona u Bukoviću i zadruga Smilčić-Vigurica.
Manjak mehanizacije i ljudi
Da situcija ipak nije baš tako jednostavna i da se Pupovac baš okomio na zadruge koje su osnovane pod patronatom Gligorija Rnjaka, govori primjer zadruge Mirašnica. Ova je zadruga registrirana u Zapužanama, formalno ju vodi županijski vijećnik Pupovčeva SDSS-a Veselko Ćakić.
– Imali smo namjeru kroz zadrugu omogućiti lakšu egzistenciju Srba povratnika, no u radu zadruga jednako je veliki problem nedostatak mehanizacije kao i nedostatak ljudi koji bi radili. Povratnička domaćinstva su mahom staračka, a oni koji daju skupu mehanizaciju očito imaju to u vidu. Osim toga teško je objediniti rascjepkana zemljišta koje zadrugari imaju. Što se tiče plastenika, ocijenjeno je da je projekt nerealan upravo zbog nedostatka ljudi koji bi tamo radili i cijene cijelog zahvata, kaže Ćakić.
Rnjak, dakle, u biti proziva Milorada Pupovca za bojkot njegovih projekata za olakšavanje života Srbima, a situacija nije bitno drukčija ni u povratničkim sredinama koje su listom naklonjene SDSS-u.
Samo formalno postojanje
Osim šest nekadašnjih „Rnjakovih” zadruga na području Bukovice i Ravnih kotara osnovano je još dvadesetak zadruga. Žive one koji okupljaju mlađe i ekonomski moćnije, a dosta je onih koje su samo na papiru. Procjenjuje se da je više od 80 posto Srba povratnika starije od 65 godina i s takvim zadrugarima je teško išta započeti.
