Vlada je definitivno odustala od angažmana kineskih tvrtki u gradnji nizinske pruge od mađarske granice do Luke Rijeka nakon što je, kao i u slučaju Pelješkog mosta, dobila potvrdu da će većinu sredstava za taj kapitalni projekt povući iz pretpristupnih fondova EU.
Kao uvjet za preuzimanje koncesije Kinezi su inzistirali da u gradnji pruge sudjeluje barem 60 posto njihovih radnika. No do promjene plana došlo je kad je EU dala zeleno svjetlo za povlačenje nepovratnih sredstava iz njenih fondova nakon što je Vlada pokrenula prvo ozbiljnije restrukturiranje HŽ-a u zadnjih nekoliko desetljeća.
Samo HŽ Infrastruktura do kraja listopada planira otpustiti petstotinjak radnika, uz stimulativne otpremnine od 200.000 kuna bruto. Od investicijskog zamaha u državnim željeznicama za početak bi najviše trebala profitirati riječka luka. Kako tvrdi šef HŽ Infrastrukture Darko Peričić, već do kraja 2012. kapaciteti luke povećat će se sa šest na deset milijuna tona tereta godišnje!
Milijarda eura
„Intenzivno se radi na remontu pruge od Moravica preko Rijeke do slovenske granice, a dogodine počinjemo radove na kolodvoru Rijeka-Brajdica jer je tamo već u funkciji kontejnerski terminal”, rekao je Peričić.
Do kraja 2016. HŽ procjenjuje da će iz fondova EU povući oko milijardu eura, a iako zasad nije u Vladinim strateškim planovima, na red bi dotad mogla doći i željeznička linija od Zagreba do Splita. Između dva najveća grada vlakom se prosječno putuje šest i pol sati, a procjene HŽ-ovih šefova govore da bi rješenje, kao i u slučaju Dalmatine, bilo probijanje tunela kroz Kapelu.
Vladina odluka
„Riječ je o vrlo skupoj investiciji, dakle o odluci koju treba donijeti Vlada”, rekao je Peričić. No u ovom slučaju povlačenje europskog novca ne bi bilo moguće. Pruga do Splita nije dio europskih koridora čije financiranje EU podupire sa 85 posto sredstava, tako da bi se morala otplaćivati kreditima uz jamstvo države. Okvirne procjene govore da bi kilometar tunela kroz Kapelu stajao više od 100 milijuna kuna, znatna ulaganja išla bi i na remont te elektrifikaciju pruge, tako da bi projekt željezničkog povezivanja s Dalmacijom premašio milijardu kuna.
Liberalizacija
Ne čudi stoga što je fokus trenutačno na projektima preko europskih koridora 5 i 10, gdje država štedi milijune eura koje joj nepovratno daje Bruxelles. U Vladi se ozbiljno pripremaju i za pokretanje radova na dionici Okučani – Novska 16. listopada jer od 40 milijuna eura investicije Unija financira čak 85 posto, pa ne čudi da će se na događaju pojaviti ministri Siniša Hajdaš Dončić i Branko Grčić, i to u društvu Paula Vandorena, šefa Delegacije EU u Hrvatskoj.
HŽ-u je ovo vjerojatno zadnji trenutak i za početak priprema za liberalizaciju putničkog prijevoza, koji stupa na snagu s hrvatskim ulaskom u EU za manje od devet mjeseci. Željeznice uskoro raspisuju natječaj za 44 nova vlaka, na koji će se moći javiti i Gredelj.