Godina vjere u zadarskoj nadbiskupiji prigodno će se obilježiti u trogodišnjem razdoblju, poručuje zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji je vjernicima mjesne Crkve povodom početka Godine vjere uputio okružnicu naslovljenu „Proučavajmo razloge i temelje vjere naše”. Povod za proglašenje Godine vjere, višegodišnji program za produbljenje vjere te Crkva je izvorni Božji naum, a ne proizvod povijesnog slučaja, teme su pisma u kojem nadbiskup potiče vjernike da u Godini vjere proučavaju koncilske dokumente i sadržaj Katekizma Katoličke Crkve, osobito Apostolsko vjerovanje i Božje zapovijedi. Spomen pedesete obljetnice otvorenja Drugog Vatikanskog sabora (1962.-1965.) na kojem je usvojeno šesnaest dokumenata: četiri konstitucije, devet dekreta i tri deklaracije, te dvadeseta obljetnica objavljivanja KKC-a opravdano zahtijevaju više vremena. Odlučili smo se na trogodište, kako je bilo za veliki Jubilej Crkve 2000. godine, poručuje mons. Puljić. Tijekom prve godine (2013.) obradilo bi se napisano o otajstvu Crkve i Božjeg naroda, Vjerovanje kako ga obrađuje KKC, misijska djelatnost i poslanje Crkve prema koncilskom dekretu ‘Ad Gentes’. Druga godina (2014.) je suočavanje s pet velikih problema prema pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu: promicanje dostojanstva braka i obitelji, kulturnog napretka, mira i izgradnja zajednice naroda, ekonomsko-socijalni i život političke zajednice. Obradilo bi se i Deset Božjih zapovijedi prema KKC-u. U trećoj godini (2015.) razmatra se što su biskupi na koncilu govorili o svećeništvu; tumačiti misu, važnost molitve. Višegodišnji hod razmišljanja o koncilskim dokumentima i KKC-u u zadarskoj nadbsikupiji završava euharistijskim kongresom čime se javno ispovjeda da ne možemo živjeti bez Krista i molitve, bez nedjelje i euharistije. „Poslije 50 godina od milosnog trenutka kada je Ivan XXIII. otvorio rad sabora na kojem se okupilo 2 450 biskupa, želimo osjetiti značenje tog najvažnijeg crkvenog događaja 20. st. Htjeli bismo ponovno prelistati stranice koncilskih dokumenata, osobito onih koji se odnose na Crkvu, svećenike i narod Božji. Jer Sabor je doista usmjerio djelovanje Crkve u svijetu. Preporučio je ekumenski duh i pravac prema drugim Crkvama i dijalog s drugim vjerskim zajednicama. Opisao je i crkvena načela glede kulture, politike, znanosti, umjetnosti i društvenog uređenja. Jasno je protumačio smisao ljudskih prava, vjerske slobode i dostojanstva čovjeka” poručuje mons. Puljić. Crkva je na Saboru objavila svijetu kako shvaća samu sebe te svjetlom Objave promatra svjetska zbivanja i ocjenjuje njihovu vrijednost. „U tom vidu čini nam se važnim najprije pogledati što Sabor piše o Crkvi u dogmatskoj konstituciji ‘Svjetlo naroda’. Tamo se jasno kaže kako je svjetlo naroda Isus Krist, jer je on jedini Otkupitelj čovjeka. Biskupi su poželjeli da Krist rasvijetli sve ljude. Crkva nije utemeljena na nekom mitskom događaju. Njen je izvor dobro poznat. Ona je ukorijenjena u osobi Isusa Krista, utjelovljenog Bogočovjeka iz Nazareta” ističe nadbiskup Puljić.
Zato Sabor tom konstitucijom objavljuje vjernicima i svijetu opću misiju i poslanje Crkve, drugačiju od civilnih zajednica. „Ona kao otajstvo nadilazi granice kulture, prostora i vremena. Jer ona je zajednica vjere božanskog porijekla. Sveti Sabor uči da je Isus Krist sagradio svetu Crkvu poslavši apostole, kako je i sam bio poslan od Oca. Htio je da njihovi nasljednici, biskupi, budu u njegovoj Crkvi pastiri do konca vjekova. U biskupima, kojima pomažu svećenici, nalazi se posred vjernika Isus Krist, Vrhovni Svećenik. Crkva je otajstvo koje se jedino vjerom može shvatiti i objaviti. Zato navjestitelji tog otajstva nisu znanstvenici ni filozofi, nego svjedoci što ih Isus izabire i šalje. Kad bi otajstvo Crkve bilo moguće znanstveno i razumski prikazati, Crkva bi postala samo društvenom ili političkom organizacijom. Izgubila bi otajstvenu stvarnost što je u njenoj bîti. Crkva nije proizvod povijesnog slučaja nego izvorni Božji naum, Tijelo Kristovo, Božje zdanje kojem je zaglavni kamen Krist, a u njenim temeljima su apostoli i proroci. Duljina i širina, visina i dubina tog otajstva može se obuhvatiti jedino mjerom vjere. Zato nam je potrebno vremena da proučavamo temelje naše vjere, kako bismo razumom shvatili i srcem prihvatili što vjerujemo i ispovijedamo” poručuje nadbiskup. Kao Božji naum Crkva nadilazi zemaljske zajednice i u njima se povijesno ostvaruje. Ne može se svesti na čistu povijesnu stvarnost jer bi se izgubila veličina božanskog plana i otajstva. Ona je znak i čuvar transcendentnosti ljudske osobe i pozvana je pružati svijetu dokaze otajstvenog zajedništva koje je plod Božjeg blagoslova i ljudskog napora. „I ne dolazi samo od sebe. U brojnim povijesnim iskušenjima kada je bila ušutkivana ili isključivana iz javnosti, ograničavana u poslanju ili do krvi progonjena, Crkva je hrabro branila dostojanstvo i slobodu svakog čovjeka” ističe mons. Puljić.
U zadarskoj nadbiskupiji na rekolekcijama će se proučavati koncilski dokumenti, organizirati tribine za laike, pučke misije i duhovne obnove u župama, župnu katehezu i pastoral prožeti osnovnim istinama vjere prema KKC-u, organizirati hodočašća u sveta mjesta i marijanska svetišta, poput tradicionalnih dekanatskih i župnih hodočašća Sv. Šimi i Sv. Stošiji.
