New Europe, utjecajni politički magazin sa sjedištem u Bruxellesu, dao je krila Hrvatskoj objavom teze da bi Hrvatska mogla Mađarskoj preoteti tranzitni pravac plinovoda Južni tok.
Hrvatska je veoma zainteresirana za Južni tok i čeka odluku ruskog Gazproma o pravcu plinovoda. Bilo kakav sporazum s Rusijom o tom projektu neće imati prednost nad zakonima EU-a i slijedit će smjerice Bruxellesa, rekao je Alen Leverić, pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva, za New Europe.
‘U kontaktu smo s Europskom komisijom oko Južnog toka, kao i sve druge zemlje. Čekamo odluku ruske strane’, rekao je Leverić na marginama summita Balkan 2012 Oil & Gas održanog krajem rujna u Ateni. Podsjeća se i da je Hrvatska propustila prethodnu priliku da se uključi u naftovod Južni tok, koji je vrlo važan aktualnom ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jer želi da Rusija ima tranzitne mogućnosti koje ne ovise o prelasku preko teritorija Ukrajine.
Južni tok bi trebao moći transportirati 63 milijarde kubičnih metara prirodnog plina, a ići će preko Crnog mora do Bugarske, gdje se razdvaja na dva kraka. Južni vodi prema Grčkoj, dok bi sjeverni trebao ići preko Srbije, Mađarske i Slovenije do Austrije i sjeverne Italije. Podvodni dio u Crnom moru, između Rusije i Bugarske, bit će dug čak 900 kilometara.
Vladimir Putin je najavio da gradnja plinovoda započinje najkasnije početkom 2013. Godine, kada će se krenuti s dijelom koji ide u Crnom moru, a do prosinca 2015. Bi Europa mogla doživjeti prve isporuke prirodnog plina. Glavni dioničari Južnog toka su ruski Gazprom s 50 posto, talijanski EMI s 20 posto, dok po 15 posto imaju njemačka tvrtka Wintershall Holding i francuski EDF.
Hrvatska sada ipak želi da plinovod ide preko njezina teritorija do Italije, što je New Europe potvrdio i Ratimir Orešković iz Plinacroa. Gazprom bi o tome odluku trebao donijeti do kraja ove godine. Dvojba je u tome hoće li Južni tok ići iz Srbije do Slovenije preko Hrvatske ili Mađarske, a hrvatski stručnjaci tvrde da bi to bio kraći put, te bi se plinovod mogao graditi uz već postojeća postrojenja te vrste, što bi bilo jednostavnije.
Na direktan upit hoće li Gazprom zaobići Mađarsku, te se ipak odlučiti za Hrvatsku, odgovor iz ove moćne korporacije glasi da su Rusi u razgovorima s Plinacro.
‘Gazprom trenutno razmatra ponude nekih europskih zemalja koje su izrazile interes postati dio projekta.’, rečeno je iz Gazproma, koji napominje da bi Južni tok trebao ‘omogućiti europsku energetsku sigurnost’.
Pomoćnik ministra gospodarstva Leverić pak ističe da je ‘energetika prioritet za hrvatsku vladu’, te da će se u pitanjima Južnog toka Hrvatska ‘sto posto pridržavati eurpskih zakona, iako još nije članica EU, ali će postati to 1. srpnja sljedeće godine’. Napomenuo je i da je jedan od prioriteta hrvatske vlade izgradnja LNG-terminala u Omišlju na Krku, koji bi mnoge države u Europi opskrbljivao prirodnim plinom.
Ugovor s Poljskom je već potpisan, a završetak gradnje terminala na Krku je planiran za 2017. godinu.Povrh toga, Hrvatska je zainteresirana i za Nabucco, plinovod koji gradi konkurencija Južnog toka, odnosno IAP (Jonsko-jadranski plinovod). Kako je istaknuo Leverić, ‘mi smo zainteresirani za sve’.
