Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić objasnio je zašto HEP-ovo Toplinarstvo mora povećati cijene grijanja za 37 posto i kako građani to poskupljenje mogu izbjeći
Čačić tvrdi da je HEP Toplinarstvo u puno goroj situaciji od samog HEP-a jer je do ove godine akumuliralo gubitak od milijardu kuna, a s prošlom godinom još 320 milijuna kuna. ‘Kad bi se, recimo, otpustili svi radnici HEP Toplinarstva – to bi iznosilo samo 5,5 posto cijene grijanja, a ovdje se radi o pomaku od 37 posto. Bezobrazna je laž govoriti da HEP treba racionalizirati sebe kako ne bi bilo poskupljenja…’
Jedini način da se izbjegnu gubici u toj tvrtci bez tolikog poskupljenja grijanja je da svi građani plaćaju još veću cijenu struje: ‘Amoralno je i tržišno neprihvatljivo da svi građani Hrvatske, njih 95 posto, plaća beneficiranu struju za pet posto građana koji se griju na HEP-ove toplane. To nitko ne može ni na kakav način opravdati.’
Čačić naglašava da će i ovim značajnim poskupljenjem grijanja u HEP-ovim toplanama cijene još uvijek ostati niže u odnosu na neke druge toplane u vlasništvu nekih gradova: ‘Tamo gdje gradovi vode toplane, situacija je ovakva: Split ima u ovom trenutku 2,5 puta veću cijenu od svih gradova u kojima toplane vodi HEP. Varaždin ima tri puta veću cijenu, Vukovar dva puta, Virovitica također dva puta, Rijeka više od tri puta, Vinkovci tri puta, Karlovac i Požega također tri puta veću cijenu grijanja od HEP-ovog. Kada HEP poveća cijenu, još uvijek će to biti u prosjeku dva puta manja cijena od lokalnih toplana.’
‘Želimo li ove godine ponovno 500 milijuna gubitka na toplanama pa da sutra tih 500 milijuna kuna moramo tražiti povećanjem cijena struje? Nećemo to raditi i ne vidim tko bi imao obraza to napraviti’, kaže Čačić i za cijelu situaciju okrivljuje Jadranku Kosor koja 2010. godine nije udovoljila zahtjevu HEP Toplinarstva da poveća cijene.
Kako građani i dosadašnje ‘niske’ režije sve teže plaćaju, Čačić je rekao da će predložiti Ministarstvu socijalne skrbi da u suradnji s HEP-om, socijalno najugroženijim obiteljima u stanove ugradi brojila. Naime, građani koji to učine plaćat će čak do 70 posto manje cijene grijanja nego oni koji nemaju ugrađena brojila. ‘Tada se vi počinjete ponašati racionalno. Ukupni trošak vam je niži, ali država i svi građani Hrvatske ne plaćaju grijanje parkova’, kaže Čačić.
Upitan koliko košta ugradnja brojila, Čačić je rekao da ne zna točno. Pretpostavlja da bi to bila investicija od oko 500 kuna po kućanstvu i ponavlja da će predložiti da njihovu ugradnju financira država – ali samo za one socijalno najugroženije. U većini gradova u kojima se plaća skupo grijanje građani su – kaže Čačić – već uveli brojila.
