Danak povećanoj nezaposlenosti u zemlji plaća sve više mladih, ali ne samo visokoobrazovanih, nego i onih za koje gotovo više nema nade da će se uključiti u svijet obrazovanja: maloljetne i jedva punoljetne djece od 15 do 19 godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem srpnja je među nezaposlenima bilo čak 16.937 osoba u dobi od 15 do 19 godina, dakle onih koji su ili završili samo osnovnu školu ili imaju završenu najviše trogodišnju strukovnu školu. Njihov je udio u ukupnoj strukturi nezaposlenih u srpnju iznosio 5,7 posto.
Ne zabrinjava samo brojka od gotovo 17 tisuća nezaposlenih mladih ljudi te dobi, nego činjenica da se njihov broj u samo godinu dana povećao za oko 1600! Točnije, prema podacima HZZ-a, krajem srpnja prošle godine broj nezaposlenih osoba od 15 do 19 godina iznosio je 15.348, ili oko 5,3 posto u ukupnoj strukturi nezaposlenih.
Srednja škola nije obvezna
To je bilo smanjenje za 80-ak osoba u odnosu na 2010., da bi ove godine taj broj u srpnju skočio za oko 10 posto. I ne samo to, broj mladih od 15 do 19 godina koji su se u srpnju ove godine prvi put prijavili na HZZ, dakle vjerojatno izravno iz škole, iznosio je 6135, ili gotovo 1200 osoba više nego u istom razdoblju lani.
Srpanj i kolovoz, kažu u Zavodu, mjeseci su tijekom kojih se najviše mladih javlja na burzu rada, s obzirom da škola završava u lipnju. Toj će se brojci pridružiti vjerojatno oni koji su tek u jesenskom roku ispravljali negativne ocjene, a nemaju namjeru nastaviti školovanje.
I u Ministarstvu obrazovanja raspolažu podatkom, doduše za prošlu godinu jer se čekaju rezultati ovogodišnjih jesenskih upisa u srednje škole, kako oko 1500 završenih osnovnoškolaca uopće ne upiše srednju školu. S obzirom da u Hrvatskoj srednjoškolsko obrazovanje nije obvezno, država i zakon ne mogu “natjerati” roditelje da djeci omoguće daljnje školovanje.
– U školskoj godini 2010./2011. osnovnu je školu završilo 48.458 učenika, a u srednju školu u nastavnoj godini 2011./2012. upisalo se 47.026 đaka. To znači da 1432 učenika nisu upisana u srednju školu iz nama nepoznatih razloga. Dio njih se vjerojatno odselio u druge države, a pretpostavljamo da dio pripada romskoj nacionalnoj manjini – obrazlažu u Ministarstvu.
Aktivno zapošljavanje
Problem mladih koji nakon završene osnovne škole ne nastavljaju školovanje prepoznala je još administracija bivšeg prosvjetnog ministra Dragana Primorca, koji je zbog toga uveo besplatan srednjoškolski prijevoz, udžbenike i učeničke domove. Na žalost, zabilježene su brojne zloporabe tih prava, pa se od njih odustalo.
No, i sadašnja Vlada odlučila je uvesti besplatan prijevoz za srednjoškolce, no čini se, barem tako pokazuju podaci s burze rada, kako to nije bio dovoljan mamac nekim učenicima. U prvi razred srednjih škola upisano je tek tristotinjak učenika više nego lani.
– Uočili smo taj problem, locirali ga i poduzet ćemo sve da se smanji broj nezaposlenih mladih između 15 i 19 godina. To je naša obveza i iz mjera aktivne politike zapošljavanja koje ćemo iduće godine, kada Hrvatska uđe u EU, proširiti na način da tom dijelu mlade populacije ponudimo dodatno obrazovanje, odnosno dodatno stjecanje kvalifikacija kako bi se mogli zaposliti – kaže Mirando Mrsić, ministar rada.
Ministar Mrsić kaže kako isti problem muči brojne europske zemlje, u kojima nezaposlenost mladih doseže alarmantne razmjere. S tim se slaže i sociolog doc. dr. Teo Matković s katedre socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
– U Hrvatskoj nije toliko problem broj završenih osnovaca koji ne upisuju srednju školu. Upišu se gotovo svi, ali je problem što oko desetine učenika tehničkih i srodnih škola, te otprilike svaki šesti učenik trogodišnjih strukovnih škola, napuštaju srednjoškolsko obrazovanje – upozorava dr. Matković. Učenike na to nerijetko natjera trošak školovanja, smatra naš sugovornik. Ipak, i uz te brojke, dodaje, svi standardizirani izvori podataka upućuju na to kako je u europskom kontekstu Hrvatska jedna od zemalja s najnižom stopom nezavršavanja srednjeg obrazovanja. Nas, naime, muče drugi problemi.
– Taj povoljan ishod ne kazuje ništa o sadržaju, kvaliteti i primjenjivosti toga obrazovanja, gdje nam i rezultati istraživanja i ishoda srednjoškolaca na tržištu rada daju mnogo razloga za zabrinutost – ističe dr. Matković.
