Hrvatski radnici na poslu tjedno provedu više nego Nijemci ili Norvežani, ali im je s druge strane, produktivnost mnogo manja. Prema podacima njemačkog ureda za statistiku Destatis, njemački radnici su u prošloj godini na radnom mjestu tjedno proveli 35,5 sati, dok su njihove hrvatske kolege u tjednu radile 39,6 sati.
Nijemci rade tri sata manje nego prije dvadeset godina, a u Destatisu to objašnjavaju udvostručenjem ljudi koji rade skraćeno radno vrijeme. Zaposleni na puno radno vrijeme prošle godine imali radni tjedan od 40,7 sati, što je 40 minuta više nego u devedestim godinama. Pri tome svaki osmi zaposlenik radi preko 48 sati, a svaki deseti radi i vikendom.
Brojke o provedenom vremenu na poslu govore da najmanje rade Nizozemci koji su zabilježili prosječnih 30,5 sati tjedno na poslu, a najviše rade Grci koji su rekorderi EU koji su na poslu proveli 42,1 sati. Nizozemci, s druge strane, najmanje borave na poslu sa zabilježenih 30,5 tjednih sati tjedno.
Radni sati, međutim, ne govore mnogo budući da se stavljanjem produktivnosti u jednadžbu dobija sasvim drukčija slika koja govori da se pukim povećanjem broja radnih sati ne postiže i veći efekt na radnim mjestima. Naime, isti ti Nizozemci koji najmanje provode na poslu bilježe produktivnost po satu veću za 33,2 posto više nego na razini prosjeka cijele Europske unije. To je najveća stopa produktivnosti nakon Norveške koja je gotovo dvostruko produktivnija od prosjeka EU.
Produktivni norveški radnici na radnom mjestu su u 2011. godini proveli šest sati manje nego njihove hrvatske kolege za koje nema detaljnih podataka o produktivnosti po satu, ali domaći analitičari su suglasni da je produktivnost hrvatskog radnika malo ispod radnika u Mađarskoj koja je na 60 posto prosjeka EU, a tjedno na radnom jestu provode kao i hrvatski građani. S druge strane, Hrvatska je po produktivnosti po zaposlenom iznad Mađarske i dosegla je 76 posto prosjeka EU. Slovaci na poslu provedu 40,6 sati, a produktivnost po radnom satu dosegla je 73,9 posto prosjeka EU.
Gotovo sve stare članice Unije bilježe veću produktivnost od prosjeka EU, dok nove članice pokušavaju stići prosjek zajednice. Najviše se tome približila Slovenija u kojoj radnici na poslu provedu kao i u Hrvatskoj, ali im je produktivnost daleko veća i dosegla je 80 posto prosjeka EU. Najnižu produktivnost bilježe u Bugarskoj od 43 posto prosjeka EU, dok radnik u Poljskoj, zemlji koja je dugo vremena odolijevala recesiji u Uniji, bilježi tek 55 posto prosjeka poroduktivnosti EU. Iz statističkih je izvještaja vidljivo da prosječna produktivnost u EU pada s godinama. U posljednjih je 15 godina produktivnost u EU pala 1,5 posto, dok je u istom razdoblju na području eurozone produktivnost pala za 6 posto.
