Već u rujnu, zbog suše koja svijetom hara mjesecima, možemo očekivati novo poskupljenje hrane – najave su koje stižu iz SAD-a, najvećeg izvoznika hrane za stoku. Kako je ovih dana objavila tamošnja Vlada, američka je proizvodnja kukuruza pala za gotovo 90 posto, pa se predviđa i 60 milijardi tona kukuruza manje za izvoz. Značajno je manja i proizvodnja soje te drugih žitarica, što će se, nema sumnje, odraziti na poskupljenje stočne hrane, a u konačnici onda i mesa. Govedina će, najavljuju iz SAD-a, poskupjeti najviše, za četiri do pet posto, mliječni proizvodi od 3,5 do 4,5 posto, jaja oko četiri posto, a svinjetina do 3,5 posto. I rusko je ministarstvo poljoprivrede izvijestilo kako je zbog suše i u Rusiji već stradalo 1,5 milijuna hektara različitih kultura, zbog čega su i procjenu svoje proizvodnje žitarica u ovoj godini smanjili s prvobitnih 95 na 85 milijuna tona.
Amerikanci, u prosjeku, na hranu troše tek 13 posto svojeg kućnog budžeta, i nadaju se, kako prenose tamošnji mediji, da udarac u trbuh neće boljeti previše, tim više što se očekuje i pad cijena naftnih derivata. Udarac će, međutim, biti puno bolniji kad su u pitanju obitelji koje žive od plaće do plaće, najavljuju američki ekonomisti, s kojima se, nema sumnje, može složiti većina hrvatskih kućanstava. Na hranu, u prosjeku, mi trošimo 30 do čak 40 posto svojih ukupnih primanja, što znači da će nas i naizgled neveliki porast cijena hrane, od tri do pet posto, ipak uzdrmati.
Ni kune više
I na našim je poljima situacija katastrofalna, jer prave kiše nije bilo godinu i pol dana – kažu domaći poljoprivrednici. Kako otkriva Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, u nekim će dijelovima Hrvatske, poput Baranje, prinos kukuruza u potpunosti podbaciti, odnosno šteta će, ističe, biti stopostotna. Nastradalo je, nastavlja, i pedeset posto soje, kao i trava namijenjenih prehrani stoke.
“Za mjesec dana kreće sjetva uljane repice, trebalo bi krenuti s pripremama, no zemlja je toliko suha, da je to potpuno nemoguće”, otkriva Brlošić. Na pitanje kakve nas cijene hrane očekuju najesen, on, jednako kao i Miroslav Filipović, predsjednik Zajednice hrvatskih povrćara, odgovara kako sami proizvođači cijene ne mogu dizati, niti ih diktiraju.
“Kad na burzi cijene ratarskih kultura padaju, onda se i kod nas otkupljivači po burzama ravnaju, no kad cijene, kao sada, rastu, burze im, kažu, više nisu mjerodavne, pa se pšenica otkupljuje mahom po 1,35, rijetki daju kunu i pol za kilogram”, napominje Brlošić. Kako pak kaže Filipović, nenormalno je da se trenutačno kilogram rajčice na moru u maloprodaji prodaje po 25-30 kuna, a proizvođači ga prodaju za četiri kune!
“Nemojmo se zavaravati, i proizvođače okrivljavati za previsoke cijene, kad se zna da ih diktiraju isključivo trgovački lanci. Mi ni u ovoj, katastrofalnoj situaciji, nećemo dobiti ni kune više, no ne bih se čudio da poskupljenja ove jeseni ipak budu velika. Lanci rade što god ih je volja”, ističe Filipović. Kako kaže, zbog povećane potrošnje vode povrtlarima su troškovi porasli za oko 30 posto, i svi posluju s gubicima, rijetki su oni na pozitivnoj nuli.
Zalijevanje ne pomaže
“Kupusnjače su ove godine, jer ne podnose temperaturu iznad 30 stupnjeva, u potpunosti propale. Zalijevanje tu ne pomaže, kad ih sunce sprži. Paprika je isto loša – 80 posto rog paprike će biti uništeno”, ističe Filipović, koji predviđa da domaće povrtlarstvo neće preživjeti dulje od još dvije, tri godine. “Ne možemo se oduprijeti uvoznom lobiju, ponajviše zbog naših visokih troškova. Niti jedan domaći povrtlar unatrag tri godine nema rentabilne cijene. A ako ja svoj kupus prodajem za kunu po kilogramu, a u trgovini on košta četiri kune, tko zarađuje, i tko je kriv za visoke cijene hrane?”, zaključuje.
Na upit hoće li domaći poljoprivrednici zbog suše tražiti proglašenje elementarne nepogode, Mato Brlošić, prvi čovjek Poljoprivredne komore, odgovara kako, sudeći po dosadašnjim iskustvima, to i nema nekakvog smisla.
“Lani je suša u Hrvatskoj napravila štetu od milijardu kuna, oštećenim je poljoprivrednicima, nakon tisuća i tisuća radnih sati provedenih u procjeni štete, isplaćeno 30 milijuna kuna, onoliko koliko je u proračunu za to bilo predviđeno. Ove će godine šteta biti i veća od milijarde kuna, no ne vidim razloga zbog kojih bi se, kad nam se stalno ponavlja da novca nema, uopće isplatilo elementarnu nepogodu proglašavati. Istovremeno, čitamo kako Vladine agencije kupuju nove skupe automobile…”, ogorčen je Brlošić.
SAD
– proizvodnja kukuruza pala za 90 posto, 60 milijardi tona kukuruza manje za izvoz
– manja proizvodnja soje i drugih žitarica, poskupljenje stočne hrane i mesa
– govedina će poskupjeti za četiri do pet posto, mliječni proizvodi od 3,5 do 4,5 posto, jaja oko četiri posto, a svinjetina do 3,5 posto
HRVATSKA
– kupusnjače propale jer ne podnose temperaturu iznad 30 stupnjeva
– prinos kukuruza u potpunosti podbacio
– 80 posto rog paprike će biti uništeno
– nastradalo pedeset posto soje i trava namijenjenih prehrani stoke
– zbog suše ugrožena sjetva uljane repice
