Jaka alkoholna pića dio su hrvatske proizvodne tradicije. Ono što ovu kategoriju, pak, izdvaja od mnogih drugih hrvatskih proizvodnji je njezina žilava opstojnost pa tako jaka alkoholna pića domaćih proizvođača drže gotovo tri četvrtine udjela na tržištu. Ipak, zbog loše poslovne strategije, sivog tržišta i poreznih varijacija ne cvjetaju ruže niti u ovoj branši.
Prema podacima agencije Nielsen, kategorija jakih alkoholnih pića je u zadnjih 12 mjeseci, odnosno u periodu lipanj 2011. – svibanj 2012., na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih i ugostiteljskih objekata) ostvarila prodaju od 4,7 milijuna litara, što je za 4,0% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja, pak, iznosila je 418,3 milijuna kuna, što je za 3,7% manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Vodeći proizvođači su, prema Nielsenu, Badel 1862 (Prima Brandy, Pelinkovac, Vigor), Zvečevo (Domaći Brandy, Pelinkovac), Maraska (Maraska, Pelinkovac, Kruškovac, Vodka), Mast-Jägermeister (Jägermeister), te Pernod Ricard (Ballantine’s, Canadian Special Old).
Inače, godišnja proizvodnja jakih alkoholnih pića u Republici Hrvatskoj, prema podacima Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP), u 2011. je godini ukupno iznosila 10 milijuna i 374 tisuće litara, što je nešto manje od proizvodnje u 2010. godini od 10 milijuna i 837 tisuća litara.
Najveći udio u proizvodnji imaju gorki likeri (29%), domaći brandy (25%), vodka (12%), slatki likeri (10%), šljivovica (6%) i travarica (4,7%).
Izvoz jakih alkoholnih pića konstantno pada od 2008. godine pa je tako lani na strana tržišta plasirano 3791 tona jakih alkoholnih pića ukupne vrijednosti 12,3 milijuna američkih dolara. Najvažnije izvozne destinacije za plasman ove kategorije proizvoda su Bosna i Hercegovina (38%), Njemačka i Makedonija (po 15%) i Slovačka (10%).
Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo 401 odraslih građana Hrvatske, pokazalo je kako je rakija (Lozovača, Travarica, Šljivovica, Medica…), najpopularnije piće u ovoj kategoriji koje je izbor gotovo polovice konzumenata.
Na općeniti upit konzumirate li jaka, žestoka alkoholna pića četiri petine ispitanih, odnosno njih 326 ili 81,3%, odgovara kako ne konzumira takva pića, dok se preostalih 75 ispitanika ili 18,7% izjašnjava kao konzument jakih alkoholnih pića.
U uzorku potrošača jakih alkoholnih pića najviše je onih koji ih piju nekoliko puta godišnje (36%), slijede odgovori nekoliko puta mjesečno (28%), te jednom tjedno (18,7%). Češće konzumiranje priušti si 9,3% potrošača (nekoliko puta tjedno), dok svakodnevnu konzumaciju kao svoj odgovor ističe 8% ispitanika.
Rakija (Lozovača, Travarica, Šljivovica, Medica…), najpopularnije je piće u ovoj kategoriji koje je izbor gotovo polovice konzumenata (49,3%). Likeri (Amaro, Pelinkovac, Jägermeister, Kruškovac, Maraschino…) najdraži su aperitiv za 38,7% ispitanika, a dalje slijede viski (20%), vodka (16%), tekila (4%), rum (2,7%), džin (1,3%) i ostalo (2,7%).
Na pitanje piju li češće jaka alkoholna pića samostalno ili ih miješaju sa sokom ili drugim pićima, gotovo dvije trećine ispitanih (64%) kažu da ipak preferiraju čisto piće, bez ikakvih dodataka, dok je za 36% njih ipak bolja kombinacija, određeni koktel ili tome slično.
Mišljenja su podijeljena kada je riječ o mjestu konzumacije jakih alkoholnih pića. Naime, kod kuće ih pije 42,7% sudionika ankete, dok se izvan kuće (kafić, restoran..) počasti 44% njih. Podjednako, kod kuće i izvan nje, jaka alkoholna pića konzumira 13,3% anketiranih.
Istraživanje je provedeno tijekom lipnja 2012. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 401 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina metodom slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva.
