Na klasičnu obiteljsku kuću obično se postavljaju solarne elektrane snage 10 kW uz mogućnost korištenja tople vode zbog najpovoljnije otkupne tarife. Ako ste laik u tom području, najbolje je angažirati neku od sad već brojnih specijaliziranih tvrtki koje nude model ‘ključ u ruke’. Cijene se kreću od oko 250.000 do 300.000 kuna s uračunatim PDV-om.
U taj iznos uz fotonaponske panele, prednaponsku zaštitu, noseću konstrukciju i montažu trebala bi biti uključena: projektna dokumentacija, troškovnik, takse i pristojbe koje idu državi, priključak HEP-a (samo on košta 12.000 kuna bez PDV-a), papirologija za Ministarstvo gospodarstava, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) i za Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE).
Nabrojali smo samo dio onoga što bi ozbiljna ponuda za solarnu elektranu ‘ključ u ruke’ trebala sadržavati, zbog toga ne čudi konačna cijena koja je paprena za svaki prosječni novčanik.
Ako angažirana tvrtka zna što radi, sve bi trebalo biti gotovo u roku od pola godine i tad biste trebali imati potpisani ugovor s HROTE-om o HEP-ovom otkupu struje po povlaštenoj cijeni na 14 godina.
Kad ćete uloženo vratiti, prije svega ovisi o godišnjoj proizvodnji vaše elektrane i na koji ste način financirali čitavu priču – gotovinom ili bankovnim kreditom.
Ako ste sretnik koji može iskeširati 250.000 kuna, a kuća vam se nalazi u okolici Zagreba, s tim da vam je krov okrenut na jug (idealna pozicija, istok i zapad također prolaze, sjever je neisplativ), investicija će vam se vratiti za nekih šest godina.
Računica je jednostavna. S obzirom na jačinu sunčane energije na zagrebačkom području, očekivana godišnja proizvodnja struje procjenjuje se na oko 10.800 kWh. Poticajna cijena otkupa uz korištenje tople vode za elektrane do 10 kW je 3,15 kuna, s PDV-om 3,93 kune (cijena može dodatno rasti, maksimalno 15, u praksi najviše 12 posto, ako su u izgradnji sudjelovale domaće tvrtke te su korišteni hrvatski proizvodi).
Znači, na godinu možete očekivati prihod od oko 42.500 kuna ili 3.500 kuna mjesečno. Nakon otprilike šest godina, kad povratite uloženo, sav prihod od prodane struje narednih osam godina ide vama u džep (oko 340.000 kuna). S tim da na umu morate imati dvije stvari.
Proizvodnja iz godine u godinu pada za 0,75 posto zbog starosti fotonaponskih modula i, drugo, na ostvarenu dobit državi morate platiti porez. Naime, prodajom struje mogu se baviti samo obrti, tvrtke ili fizičke osobe upisane u registar poreznih obveznika (dodatni trošak knjigovođe).
Ako živite u Dalmaciji gdje sunčeve energije tijekom cijele godine ima u izobilju, očekivana proizvodnja je između 13.000 i 14.000 kWh, uloženo ćete vratiti za oko četiri i pol godine.
Računica se osjetno mijenja ako izgradnju solarne elektrane financirate pomoću bankovnog kredita. Problem je što banke traže 20 posto učešća i ne pokrivaju troškove PDV-a. Znači, ako će vas solarna elektrana s PDV-om koštati 250.000 kuna, vi morate imati osiguranih 100.000 kuna u gotovini.
Međutim, odnedavno se u Hrvatskoj pojavio novi model financiranja koji pojednostavljeno možemo nazvati ‘solarna elektrana za nula kuna’. Po uzoru na europske primjere osmislio ga je Ivan Perić, vlasnik zagrebačke tvrtke Elektro Performance.
‘U odnosu na ostale igrače na tržištu mi izgradimo klijentu elektranu s tim da on ne mora uložiti niti kune svog kapitala. Kvaka je u tome što mi svojim novcem pokrijemo sve troškove i kad je elektrana izgrađena klijent odlazi u banku, podiže kredit, a banka gotovu elektranu uzima kao zalog. Kad krene proizvodnja, mi je osiguravamo idućih 12 godina, koliko traje kredit, od apsolutno svih faktora nerada. Nitko u Hrvatskoj osim nas ne nudi takav model financiranja’, tvrdi Perić.
Njegova tvrtka u partnerstvu sa Solar Projektom, Solarnom Energijom i Euro S2000, domaćim firmama, dosad je izgradila pet solarnih fotonaponskih elektrana, a trenutno pripremaju dokumentaciju, otkriva, za čak 100-tinjak novih širom Hrvatske. Većina ih je snage od 10 kW do 30 kW, a jedna će biti od 1 MW.
Kako u realizaciji projekata rade sa 70 posto domaćih komponenti, mogu osigurati, ističe, minimalno 11-postotno povećanje otkupa poticajne cijene, što osigurava brži povrat investicije.
‘Nama je u interesu da što prije odradimo papirologiju, a ne da uzmemo posao i razvlačimo ga godinu-dvije. Ponavljam, novac ne uzimamo unaprijed, već tek kad klijent dobije kredit. Od njega samo tražimo da nam donese dokumente koji dokazuju da je objekt legalan i u njegovom vlasništvu, sve ostalo je naša briga’, ističe Perić. Imena banaka s kojima surađuje nije nam želio otkriti jer je sve još u fazi pilot-projekta, samo je rekao da su se u međuvremenu pojavile još tri banke zainteresirane za takav način financiranja.
Kao primjer pokazao nam je izračun isplativosti za elektranu u Ivanić-Gradu od 10 kW koja s PDV-om stoji 270.000 kuna po principu ‘ključ u ruke’. Kad se uračuna trošak kredita na 12 godina s kamatom od 4,5 posto, konačan iznos koji će se vraćati banci je oko 350.000 kuna.
Mjesečna rata iznosit će 2.500 kuna, dok će od prodaje struje prosječno od HEP-a stizati 3.500 kuna. Period amortizacije je oko osam i pol godina.
