Svaki dan po 426 ljudi u Hrvatskoj spozna da su im svi računi u bankama blokirani zbog ovrha. U zemlji se naveliko govori o galopirajućoj nelikvidnosti i neplaćanju računa poduzetnika, no ni s građanima situacija nije bolja.
Dapače. Koncem svibnja njih 223.840 imalo je blokirane račune u bankama zbog neplaćanja kredita, telefona, mobitela, vode, TV pretplate… na ukupno 14,3 milijarde kuna. Kad im se pribroje poduzetnici kojih je u blokadi bilo 74.196, s 44,56 milijardi kuna duga, ispada da je u Hrvatskoj ukupna nelikvidnost došla na golemih 58,88 milijardi kuna.
Prema podacima Financijske agencije (Fina) koja provodi ovrhe na svim računima u bankama, uključujući i one štedne, krajem svibnja ljudi su bili blokirani na 700 milijuna kuna više nego prije mjesec dana.
Broj blokiranih građana u svibnju se povećao za njih 12.792, ili po 426 ljudi svakog dana. Trenutačno je to po svakom blokiranom čovjeku 63.974 kune neplaćenih kredita i raznih računa, dok su u ožujku ljudi bili blokirani na 13,08 milijardi kuna, a po svakom blokiranom to je bilo 61.605 kuna.
Kupuje se samo nužno
– Itekako se primijeti taj trend rasta blokada. Svakodnevno nam se javi po stotinjak građana koji se žale na ovrhe, a mnogi i imaju razloga za žalbe, ističe Nela Kovačević, voditeljica splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača, koja kaže da se računi moraju plaćati, vjerovnici imaju pravo naplatiti svoja potraživanja, a Fina u tom procesu samo provodi ovrhe.
Međutim, u ovoj masi blokada računa građana, uvjerena je, i neki su iznosi koji su neopravdano zaračunati.
– Nikako se ne može za neplaćenu TV pristojbu od 180 kuna naplatiti odvjetnički trošak od 980 kuna, a to se radi. Dobili smo jednu presudu gdje je sudac odlučio da se na dug od 250 kuna TV pretplate ne može naplatiti 1250 kuna odvjetničkih troškova i presudio je da taj trošak iznosi 400 kuna.
Postoji i povlaštena odvjetnička tarifa za sporove male vrijednosti do 500 kuna, prema kojima odvjetnički troškovi ne mogu biti veći od vrijednosti tog predmeta. Ta nam je presuda prva lasta, nadamo se da će ih biti više, kaže Kovačević.
U samo dva mjeseca, u travnju i svibnju, građani su nakupili 1,2 milijarde kuna novog duga, i jasno je da su mnogi od blokiranih pali kao žrtve nezaposlenosti, otkaza, smanjenih ili neisplaćenih plaća, rasta cijena struje i porasta PDV-a koji je poskupio ne samo hranu i gorivo, nego se kao tsunami obrušio i na sve režije jer se plaća na ukupan iznos utrošenih kilovata, kubika vode, impulsa…
Ova četvrta krizna godina zaredom mnogima je postala preteška. Krediti u bankama stagniraju, pogoršao se udjel loših s nekadašnjih predkriznih od tri do četiri posto na današnjih 12,5 posto svih kredita stanovništva, ljudi potrošnju obaraju gdje god mogu pa je promet u maloprodaji u svibnju kleknuo 4,4 posto.
Jedino što su kupovali više u odnosu na lanjski svibanj jest kruh čiji je promet skočio osam posto i duhan – 7,5 posto, dok su istodobno oborili potrošnju alkohola i ostalih pića za 13 posto, prodaja automobila manja je 14,4 posto, odjeće 4,6 posto…
Stvari neće biti mnogo bolje ni do kraja godine. Takva su očekivanja Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Societe Generale Splitske banke:
– Neto plaća u travnju je iznosila 5403 kune i bila je realno manja na godišnjoj razini za 2,5 posto, a takav snažan pad posljednji smo put imali u prosincu 2009. Ljudi smanjuju potrošnju u maloprodaji, cijene proizvoda nužnih za osnovne životne potrebe ubrzano rastu, trenutačno je taj rast 3,9 posto. Cijene će nastaviti rasti jednako što će se plaće smanjivati u idućim mjesecima. Sve to rezultira padom u maloprodaji, ali i većim problemima u otplati kredita i plaćanju troškova. Dogodine bi BDP mogao rasti oko jedan posto, a Hrvatskoj treba oko tri posto rasta za otvaranje novih radnih mjesta.
