Nemamo ni kapi vode, punih tjedan dana. Postajemo očajni. Ja se bavim proizvodnjom sira, nezamislivo je taj posao raditi bez vode. Ma nema ni za piće ni osnovne potrebe, a životinje nam skapavaju od žeđi – kaže mještanin Silbe Miodrag Ninković. Mještani su kazali kako danima nazivaju zadarski “Vodovod”, zadarsku gradsku upravu i resorno ministarstvo, no nitko im ne može reći kada će vodonosac donijeti vodu na otok. Jedino im je rečeno da Ministarstvo ima milijunski dug prema Gradu Zadru, time i Grad prema “Vodovodu” koji novac treba uplatiti na račun privatnika koji na otoke vozi vodu.
Miloš Cimera, vlasnik vodonosca “Zrmanja” koji je do sada donosio vodu na Silbu, rekao je da mu “Vodovod” duguje velike iznose i da neće voziti dok se dugovi ne podmire.
Brod je spreman za vožnju
– Brod je slobodan, može voziti danju i noću. Čeka se samo novac i više od toga ne bih komentirao – rekao je vlasnik vodonosca Miloš Cimera. Direktor zadarskog “Vodovoda” Tomislav Matek istaknuo je da problem nije u “Vodovodu”, nego u Ministarstvu koje još uvijek nije platilo dosadašnji obavljeni prijevoz vode.
– Dug “Vodovoda” prema vodonoscu iznosi 1,7 milijuna kuna, ali taj novac mi samo transferiramo iz Ministarstva prema vodonoscu. Ministarstvo nam nije doznačilo ništa. Nije ni potpisalo ugovor s “Vodovodom” o sufinanciranju vode za otoke za 2012. godinu. Stopirao sam isporuku vode dok ne potpišu ugovor, ne mogu drugačije napraviti jer je prijevoznik vode zbog tolikih dugova prema njemu zaprijetio blokiranjem računa “Vodovoda”. Ja više ne smijem povećavati dug – kazao je Matek.
Zadnja isporuka vode za Silbu obavljena je u travnju, odvezeno je oko 11 tisuća kubika vode. Od tada je sve stalo.
– Ministarstvu sam se obraćao mailovima, dopisima putem faksa, i ništa, nema odgovora. Ne mogu dopustiti blokadu računa “Vodovoda” zbog novca koje je dužno Ministarstvo – zaključio je Matek.
Pročelnik gradskog Odjela za poljoprivredu i razvitak otoka Ivica Katić je rekao da je Grad, zbog nedostatka vode na Silbi, zatražio hitan sastanak s nadležnim osobama u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Ministarstvo: Ugovor je potpisan i sredstva su osigurana
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odgovorilo je na naš upit.
Odgovor prenosimo u cijelosti:
U cilju racionalizacije mjere i trošenja sredstava Državnog proračuna, kao i sukladno odredbama provođenja Zakona o državnom proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornosti, 2011. godine uvode se godišnji ugovori s komunalnim poduzećima koji se realiziraju do kraja tekuće godine sukladno raspoloživim sredstvima u proračunu.
Samu isporuku pitke vode putem komunalnih poduzeća organiziraju jedinice lokalne ili područne samouprave koje administrativno vode brigu o otocima, na jedan od načina utvrđenih odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.
U 2012. godini za provođenje spomenute mjere u Državnom proračunu RH za sve otoke osigurano je 13 milijuna kuna, uz napomenu da će se i ove godine mjera nastaviti provoditi u skladu s raspoloživim sredstvima.
Budući da su ukupne potrebe stanovništva zadarskih otoka u 2011. bile veće od osiguranih sredstva u Državnom proračunu za 2011. godinu, odobrenim sredstvima po ugovoru za Vodovod Zadar d.o.o. nije se moglo obuhvatiti sve troškove.
Sukladno tome, potpisan je Ugovor kojim će se urediti međusoban odnos između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Vodovoda Zadar d.o.o. kojim su planirana i osigurana sredstva za podmirenje troškova isporuke pitke vode za zadarske otoke za 2012. godinu.
Međutim, napominjemo da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU nema neposrednih ovlasti nad Isporučiteljima vode jer su ista u nadležnosti jedinica lokalne/područne samouprave. Pored čega, napominjemo da je Ministarstvo osiguralo sredstava za mjeru subvencioniranja isporuke vode na otoka. Sredstva će uobičajenom propisanom procedurom biti alocirana na račun Vodovoda Zadar d.o.o.
Republika Hrvatska poduzima velike napore da otočnom stanovništvu omogući što kvalitetnije životne uvjete, u prvom redu podmirenjem osnovnih životnih potreba kao što je opskrba pitkom vodom. Unatoč tome, nije moguće na svim otocima izgraditi vodoopskrbne sustave, čak niti na dijelovima većih otoka i onih bliže kopnu.
Spomenuta mjera opskrbe autocisternama i brodovima vodonoscima uvelike je utjecala na smanjenje životnih troškova otočana, a analizom potražnje, odnosno godišnje potrošnje vode, jasno je vidljivo koliko je taj potez bio opravdan. Mjera se, naime, provodi na polovici naseljenih hrvatskih otoka.
‘Sukladno odredbama članka 33. Zakona o otocima i Pravilnika o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (Narodne novine 35/11), Vlada Republike Hrvatske pokrenula je provedbu mjere subvencioniranja cijene isporuke pitke vode onim kućanstvima čiji nositelji imaju prebivalište na otocima, a koja se opskrbljuju autocisternama ili brodovima vodonoscima jer nisu priključena na vodoopskrbne sustave.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i dalje će nastojati omogućavati provođenje zakonskih mjera koje imaju za cilj stvoriti bolje i kvalitetnije uvjete života na otocima.
