Antikorupcijsko djelovanje, razvoj demokratske građanske kulture u Hrvatskoj i Europi, ostvarivanje ljudskih prava kroz zakone, poučavanje poduzetništvu, komunikacijskim vještinama, upravljanju emocijama i slično – sve to naši će učenici učiti u školama u okviru budućeg programa građanskog odgoja i obrazovanja, koji se od iduće godine eksperimentalno uvodi u šest škola s područja posebne državne skrbi.
Program će se u tim školama provoditi u sklopu projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama” građanskih udruga Mreže mladih Hrvatske, Centra za ljudska prava, Centra za mirovne studije i GONG-a.
Zasad se ne zna koje će to škole točno biti, ni u kojim razredima te u kojem obliku će od jeseni krenuti eksperimentalna provedba. No, na predstavljanju nacrta kurikuluma GOO-a u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u ponedjeljak rečeno je kako je zamišljeno da se program najprije provodi dvije godine inicijalno i postupno, a tek tada će biti poznat konačni izgled i način provedbe programa u ostalim školama.
-Mlade generacije danas su prilično nezainteresirane za određena društvena zbivanja. Program će pridonijeti eliminaciji negativnih pojavnosti u društvu, uvažavanju nacionalnih, rasnih, vjerskih i drugih različitosti, kako bi naši mladi bili aktivni i odgovorni građani, a temeljne vrijednosti građanskog odgoja i obrazovanja bile način života i poimanja vrijednosti svakog učenika – kazao je Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, dodajući kako je od 1999. godine otkada se program priprema u njega bilo uključeno desetak tisuća odgajatelja i nastavnika.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović kazao je kako je predstavljanje toga kurikuluma jedan od najvažnijih događaja u njegovu mandatu, ali da ništa neće uvoditi političkim dekretom: -Građanski odgoj bitno će unaprijediti kvalitetu školovanja, razvijati poduzetnički duh, bolje korištenje zakona i uspješniju borbu protiv korupcije već od osnovne škole. Dosad su o tome djeca učila samo preko medija, a sada će građanski odgoj omogućiti društvo bez korupcije – uvjeren je ministar.
Prema sadašnjim planovima, kako je pojasnila prof. dr. Vedrana Spajić-Vrkaš sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, program građanskog odgoja i obrazovanja neće odmah biti poseban i obvezan predmet. Moći će ga predavati nastavnici svih predmeta koji prođu posebnu edukaciju.
Zamišljen je na način da se od 1.do 4.razreda osnovne škole polako uvode sadržaji poput poučavanja demokracije na primjeru svog razreda, škole i lokalne zajednice, učenje prava i odgovornosti u politici, ekologiji i slično.
Ti bi sadržaji bili inkorporirani u postojeće predmete, ali i izvanškolske aktivnosti, od sportskih do dramskih. Slično bi bilo i u petom te šestom razredu, a u 7. i 8. razredu Građanski odgoj i obrazovanje postao bi poseban, izborni predmet, koji bi se provodio kroz 35 sati godišnje i ocjenjivao.
-Tu će biti bitni projekti izvan škole, a ocjenjivat će se je li učenik aktivno radi na projektu na kojemu se angažirao za dobrobit zajednice. Nije bitno da netko napravi kruh, nego je li ga odnio u sirotište – slikovito objašnjava prof.dr. Spajić-Vrkaš. Tek u 1. i 2.razredu srednje škole Građanski odgoj i obrazovanje bio bi obvezan predmet za sve učenike. -U srednjim školama sad postoji predmet Politika i gospodarstvo, koji je zastario i treba ga revidirati. No, tek ćemo odlučiti hoćemo li integrirati ta dva predmeta ili ih provoditi zasebno – kaže profesorica Spajić-Vrkaš. Na upit neće li time učenici biti dodatno opterećeni, odgovara:
-To su floskule. Naši učenici tijekom osmogodišnjeg školovanja imaju 25 posto manju satnicu od njihovih vršnjaka u zapadnim zemljama – tvrdi prof.dr.Spajić-Vrkaš.
