Općina Pakoštane naveliko priprema gradnju dviju marina, jedne u općinskom središtu, a druge u Dragama, kao dio strategije razvoja marina u Hrvatskoj prema kojoj bi se idućih godina trebalo urediti 15 marina. Umjesto plitke lučice sa samo 70-ak vezova, u Pakoštanama se namjerava izgraditi marina s 200 vezova, za što je već usvojen prostorni plan. Sad je upravo u postupku sređivanje dokumentacije za marinu u Dragama. Projekt je izradio IGH i upravo je pokrenuta procedura traženja okolišne dozvole.
Prema ovom projektu, u Dragama bi se umjesto postojeće lučice uredila marina, i to kao luka nautičkog turizma sa 198 vezova i sportska luka sa 76 vezova, a uz to ide i uređenje pripadajućeg dijela obalnog pojasa sa šetnicom, parkiralištem i zelenim površinama. – Najveći dio proteklog razdoblja posvetili smo uređenju infrastrukture, riješili smo pitanje dobre opskrbe vodom, odvodnja se također rješava, a sad idemo u razvojne projekte – rekao je načelnik Milivoj Kurtov.
– Za obje marine imamo zainteresirane investitore, ali prethodno još moramo odlučiti hoćemo li se i sami uključiti preko općinskog komunalnog poduzeća “Juština”. Očekujem da će sredinom lipnja tema o marini u Dragama biti na dnevnom redu Općinskog vijeća, a da će negdje na jesen moći krenuti procedura s koncesioniranjem i traženjem investitora – kazao je načelnik općine Pakoštane. U Pakoštanama su podvodni arheolozi već obavili potrebna istraživanja, malo dalje od lokacije predviđene za marinu našli su ostatke antičkog broda, a arheolozi će nadzirati i radove na produbljivanju mora.
U Dragama, uvala Dugovača je dublja i neće trebati toliko radova za postizanje potrebne dubine od četiri metra. Zbog toga se predviđa da bi izgradnja marine u Pakoštanama mogla koštati oko 45 milijuna kuna, a ove u Dragama 35 milijuna kuna. – Dosad smo dosta uložili u sve te planove, vrijeme je da mi koji smo u predvorju Kornata konačno imamo neke koristi od naše pozicije. Vjerujemo da će se u ovim marinama otvoriti nova radna mjesta, da će nam se produljiti sezona i da će svi od toga imati koristi – zaključuje Kurtov.
