Ustanove financirane proračunom bi od početka iduće godine trebale uplaćivati sva sredstva zarađena vlastitim djelatnostima u zajedničku riznicu Grada Zadra, a krajnji bi dobavljači bili isplaćivani izravno s Narodnog trga. U “sustavu gradske riznice” do sada je bila Javna vatrogasna postrojba, a ubuduće će na istom računu biti i novac dječjih vrtića “Radost”, “Sunce” i “Latica”, Hrvatskog narodnog kazališta, Gradske i Znanstvene knjižnice, te svih deset osnovnih škola sa zadarskoga područja.
Proširenje riznice je zakonska obveza, a u gradskoj upravi tvrde da je cilj racionalizacija poslovanja i smanjivanje nepotrebnih duplih troškova do kojih je do sada dolazilo, ali još uvijek ne postoji precizna kalkulacija o uštedi koja se na taj način može postići. Želeći ubrzati vlastito poslovanje, u prvoj fazi gradska uprava namjerava unutar Upravnog odjela za financije najprije “centralizirati” poslovanje svih upravnih odjela, uvesti elektroničke fakture i izbjeći njihovo nepotrebno udvostručavanje, dok bi “centralizacija” sredstava gradskih ustanova uslijedila u drugoj fazi, za koju pročelnica za financije Grozdana Perić očekuje da bi mogla krenuti krajem ove godine.
– Dosta je gradova to već provelo, jer se sredstva koja Grad prenosi ustanovama dva puta “kotrljaju” računima, što stvara nepotrebne troškove. Bitno je reći da se time neće smanjivati sredstva koja su naše ustanove imale do sada na raspolaganju, niti će se zbog toga smanjiti standard usluga koje pružaju građanima – kaže pročelnica Grozdana Perić, podsjećajući da je Županija svoje korisnike (Kazalište lutaka, Narodni muzej, a odnedavno i sve “županijske” škole) već uvela u zajedničku riznicu.
Kao primjer ubrzavanja poslovanja i smanjivanja troškova, Perić navodi decentralizirana sredstva koja su iz državnog proračuna stizala u gradski proračun, a zatim su na zahtjev bila prosljeđivana krajnjim korisnicima, dok bi ubuduće izravno iz riznice bili plaćeni svi dobavljači gradskih ustanova. Nelogično je, smatraju u gradskoj upravi, da su neki korisnici proračuna imali viškove, a drugi nisu uspijevali osigurati dovoljno novaca za normalno funkcioniranje.
Iz minusa u plus
Međutim, upravo zbog toga sustav riznice već izaziva prve naznake nezadovoljstva, jer ravnatelji dijela gradskih ustanova smatraju da se novim načinom poslovanja zapravo stimuliraju lošiji na račun onih koji su vlastitim djelatnostima sebi osiguravali sredstva i omogućavali širenje djelatnosti i dizanje standarda usluga. Dakako, tu je i strah od nenamjenskog trošenja novca iz riznice i mogućnosti da riznica posluži kao rezerva u krpanju proračuna, a iz Grada poručuju da to “nije krpanje proračuna, nego zakonska obveza i pokušaj racionalizacije poslovanja”, te da se nadaju stabilizaciji proračuna i povećanju likvidnosti koji bi jamčili da nikakvih nenamjenskih trošenja neće biti.
-Nema razloga za strah, sve će biti transparentno, a sustav riznice neće biti “pušten u pogon” dok se ne održe razgovori i konzultacije s predstavnicima svih gradskih ustanova – poručuje pročelnica Grozdana Perić.
Predrag Opačić
Izuzeti sportaši i udruge
Sredstva brojnih udruga i sportskih klubova neće se slijevati u gradsku riznicu, pa će njihovi vlastiti prihodi biti izuzeti od financijske kontrole gradske uprave jer se oni samo djelomično financiraju iz proračuna. To “djelomično” je u slučaju Nogometnog i Košarkaškog kluba Zadar teško desetak milijuna kuna!
