Izjave ljubavi i bratimljenje uz pomoć pisanica
U gotovo svakoj kući, bili članovi obitelji vjernici ili tek drže do običaja naći će se košara ispunjena pisanicama. Svatko prema svojem znanju ukrasit će jaje najljepše što može. Nekada su pisanice imale mnogo veću važnost nego danas. Darivali su ih momci svojim djevojkama, a u Međimurju i Podravini postojao je običaj matkanja ili sestrenja. To bi značilo da bi djevojka svojoj najboljoj prijateljici poklonila oslikano jaje, a njih dvije i čitave njihove obitelji bi na taj način izgradile vezu jednaku krvnom srodstvu ili kumstvu. Vjerovalo se također da lijepa jaja odbijaju zle sile. Pisanice se rade na Veliki petak. Višebojna pisanica boji se voskom pomoću kisica, a to je pčelinji vosak. Motivi na pisanicama su različiti, a svaki kraj također ima svoje specifične motive.
Ples i objed uz vatru
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uskrsni krjesovi ili vuzmenke pale se ispred crkve klesanjem dvaju kamenova. Nakon paljenja i blagoslova, vjernici pale vlastiti komad drveta koji nose kući. Tim donošenjem vatre u domove označavala bi se prisutnost Boga. U drugim dijelovima Hrvatske običaj je umivanje na Veliku subotu vodom u koju se doda svježe ubrano cvijeće i bilje. Na Veliku subotu ili sam
Uskrs odlazi se na svečano bdijenje, na jutarnju misu.
U Vrbovečkom kraju, na Uskrs u zoru pali se vatra i oko nje se okupi mnoštvo, te se pleše i pjeva. Kad vatra izgori, na žaru se ispeku jaja i šunka. Donesu se kolači i ostala jela kako bi vesela družina objedovala. Nakon toga, ide se na misu.
Na otočiću Lopudu pokraj Dubrovnika, na Veliku subotu, u 11 sati, nakon što zvoni glorija smatra se da je Isus uskrsnuo. Običaj je umivanje u laticama. Na uskršnje jutro ide se na misu, a poslije toga jede se obilan doručak. Jaja, šunka, luk, pinca krase stol. Za ručak se jede pečena janjetina s krumpirom, torta i pince.
U župi u Vela luci ponosno održavaju tradiciju 40-satnog klanjanja. Muškarci, svečano odjeveni izmjenjuju se svakih sat vremena u klanjanju, molitvi i razgovoru s Isusom. Istovremeno moli četvero ljudi, a ukupno ih se izmijeni 160. Bdijenje počne točno u podne na Cvjetnicu, a završi se u Veliku srijedu u 10 sati velikom procesijom oko crkve. U Srijemu zeko nosi poklone dobroj djeci. Djeca na Veliku subotu moraju napraviti gnijezdo od svježe trave koja se bere na ‘lovki’, to je posebno mjesto u šumi gdje se skupljaju lovci. Gnijezdo se stavi kraj vrata, a u njega zeko donese poklone.
