Kaptol smatra da se Preporuka o vjeronauku, prema kojoj bi se satovi vjeronauka održavali na početku ili kraju nastave, trebala dogovoriti s HBK, a kako nije, prekršeni su ugovori Hrvatske sa Svetom Stolicom
Odnosi Crkve i Vlade nisu idealni, a jedini zasad poznati razlog pogoršanja odnosa je organizacija nastave vjeronauka kako ju je ovoga tjedna predložio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović , a prema kojoj bi vjeronauk bio prvog ili posljednjeg nastavnog sata. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Marin Srakić traži očitovanje predsjednika Vlade Zorana Milanovića o toj Preporuci ministra Jovanovića. Srakić u pismu upućenom na Veliki petak prigovara zbog više kršenja Ugovora Republike Hrvatske s Vatikanom, ali i zbog toga što je Preporuka odaslana javnosti na Jovanovićevoj konferenciji za novinare bez ikakvih prethodnih konzultacija s HBK koja je sunadležna za nastavu vjeronauka. Srakić navodi da je Preporuka o izvođenju nastave vjeronauka protivna pravnom statusu vjeronauka jer je Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture definirano da se vjeronauk izvodi pod istim uvjetima kao i ostali obvezni predmeti, »napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati«.
Diskriminacija
HBK pozdravlja dobru namjeru, odnosno pronalaženje najboljeg rješenja za učenike koje ne pohađaju vjeronauk, »ipak smatramo ovakav prijedlog diskriminirajućim s obzirom na 85 posto roditelja i učenika koji upisuju vjeronauk. Istodobno, smatramo Preporuku, s predloženim rješenjima, suprotnom navedenim zakonodavnim aktima«, stoji u pismu Srakića Milanoviću.
HBK Preporuku smatra vrlo ozbiljnim pokazateljem nepoštovanja nadležnosti i suodgovornosti nad vjeronaukom kao predmetom u javnim školama . HBK izražava i čuđenje zato što »nije došlo do ispunjenja ugovornih obveza« prema kojoj se za otvorena pitanja treba oformiti povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika Republike Hrvatske i HBK. Zbog svega HBK zahtijeva drukčiji pristup rješavanju ovog problema. Da odnosi Crkve i Vlade doista nisu najbolji itekako se vidi na samom kraju Srakićeva pisma.
Naime, Preporuka, baš kao i do sada usmeno izrečena očitovanja o vjeronauku u školi, »kao i očitovanja još nekih visoko pozicioniranih djelatnika Ministarstva, na koja nismo željeli odgovarati istim načinom, Hrvatsku biskupsku konferenciju primoravaju na daljnja razmišljanja i korake koje će u budućnosti, čini se, morati učiniti«.
Briga o učenicima
Nezadovoljstvo sadašnjom razinom suradnje Srakić je potvrdio i završivši pismo s »u iščekivanju kvalitetnije suradnje, najiskrenije Vas pozdravljam«.
Pismo je dostavljeno i resornom ministru Jovanoviću, apostolskom nunciju Mariu Robertu Cassariju , predsjedniku Biskupske komisije HBK za odnose s državom kardinalu Josipu Bozaniću, predsjedniku Vijeća HBK za katehezaciju Đuri Hraniću i predsjedniku Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću . O pismu se za Novi list očitovao prozvani ministar Jovanović. Ustvrdio je da je dužnost ministra da se brine o svim učenicima. Kako roditelji već godinama upozoravaju da su djeca u vrijeme vjeronauka po hodnicima, dao je preporuku da nitko ne bi bio oštećen. Ministar je podsjetio i da je takvu preporuku školama od Ministarstva još 2010. godine tražila i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić .
– Da su bar malo korektni i misle na djecu, moju Preporuku bi trebali pohvaliti i podržati, a ne polemizirati. Pogotovo ne prijetiti, kao u zadnjoj rečenici, odgovara Jovanović.
