Ribarima elektronski očevidnici zagorčali život

Kao što je poznato, na brodovima duljim od 18 metara od početka ove godine podaci o ulovu upisuju se u elektronske očevidnike. Ribari su očevidnike dočekivali s dozom nepovjerenja o čemu smo pisali još u studenom prošle godine kada su se očevidnici ugrađivali u brodove navedenih gabarita na zadarskom području.

Upozoravali su tada da će problem predstavljati to što će morati slati podatke o točnim količinama ulovljene ribe, a te je podatke nemoguće znati prije negoli se riba transportira na iskrcajno mjesto gdje bude i izmjerena. Također, mnogi su se pribojavali da se neće najbolje snaći u rukovanju novim uređajima.

Kako bismo provjerili što su ribarima elektronski očevidnici donijeli u praksi, otišli smo u zadarsku luku gdje smo na ribarskim brodovima zatekli dvojicu kapetana – Milivoja Blaslova, kapetana i vlasnika brodova “Laguna” i “Škoda”, te Franka Genarija, kapetana “Korenta”, broda na kojemu smo se u studenom prilikom sastanka s Valentinom Andrić iz Uprave ribarstva, Područne jedinice Zadar, i Nikolinom Marenić iz kabineta Ministra poljoprivrede i snimili elektronski očevidnik.
“Kao da prodajemo drogu”

– Ja sam čovjek u godinama i nemam živaca ‘boriti’ se s tim novotarijama. Ako pritisnem samo jednu krivu tipku, sve se poremeti. Zbog toga je sa mnom na brodu bio moj sin student, koji je zbog elektronskog očevidnika 20 dana izostao s fakulteta. Ma znate što, kad već država ima višak administracije, neka onda lijepo na svaki brod pošalju po jednog službenika pa nek se onda oni ‘bakću’ s očevidnicima, s dozom ljutnje govori Blaslov koji poručuje:

– Neka konačno daju da ribarstvo vode ribari! Zašto jedini u Europi moramo biti ti koji moraju raditi s elektronskim očevidnicima?! Talijani ne moraju. Da, ali mi smo, eto, najbogatiji i najmoćniji pa su nam samo još očevidnici trebali. Zašto Hrvatska mora biti pokusni kunić za sve?! Radio sam u Americi i tamo sam očevidnik pisao jedanput godišnje. Ovdje kao da drogu prodajemo, revoltiran je Blaslov koji navodi podatak da je samo zadnjih godinu dana u porezu na gorivo državi dao milijun kuna, a u zadnjih 20 godina njegova porezna davanja državi iznosila su 25 i 30 milijuna kuna poreza.

Franko Genari, kapetan “Korenta” kaže pak da je s elektronskim očevidnikom započeo raditi tek prije nekoliko dana jer je brod početkom godine bio u remontu.

– Imamo problema kod unosa količine ribe. Zadnjih nekoliko dana to jednostavno ne radi. Osim toga, mislim da je 24 sata, koliki je rok za unošenje podataka o količini ulova, prekratak. Jer ako se iskrcaj izvrši u petak, a primjerice tvornica koja ju je otkupila ribu izmjeri tek u ponedjeljak, očevidnik tada već bude zatvoren. Mislim da je bilo jednostavnije kad se ispunjavao papirnati očevidnik jer sam onda podatak o količini ulova mogao upisati ručno i to u bilo kojem trenutku, nakon što bih i sam dobio točan podatak o količini ulova, rekao je Genari.
Prijavljena tri kvara

Ribari koje smo zatekli na zadarskoj rivi požalili su se i da nisu bili obaviješteni o održavanju tečaja pa da je i to jedan od uzroka njihova lošeg baratanja očevidnicima.

– Trebali su nas obavijestiti ponaosob, a ne nekim javnim oglasima, napominje jedan ribar.

Iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja demantiraju navod da ribari nisu bili obaviješteni o tečaju. Naime, iz područnih jedinica Uprave ribarstva je vlasnik svakog broda bio telefonski obaviješten o održavanju tečaja. Doduše, kažu u Ministarstvu, bilo je slučajeva da bi na tečaj došao vlasnik, ali ne i kapetan broda, koji je zapravo zadužen za unošenje podataka u očevidnik.

Iz Ministarstva smo također dobili informaciju da od ukupno 80-ak brodova duljih od 18 metara na zadarskom području, do sada 15 njih ima instaliran očevidnik, ali im uređaji još nisu aktivirani iz razloga što u razdoblju od Nove godine, kada je na snagu stupila obveza slanja podataka preko elektronskih očevidnika, nisu bili u ribolovu.

Od ostalih 65 plovila koji imaju aktivirane elektronske očevidnike, sa tri su broda prijavljeni kvarovi te se radi na njihovu uklanjanju. Svi ostali, rečeno nam je u kabinetu ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, redovito šalju elektronske očevidnike i nemaju problema.

Nadalje, tvrde u Ministarstvu, od ukupno 380 plovila u Hrvatskoj koja od Nove godine podliježu obvezi ispunjavanja elektronskih očevidnika, prigovori i negodovanja oko očevidnika stižu sa samo pet ili šest brodova.
Telefonska pomoć

Također, djelatnici Odsjeka za ribarstveni monitoring pri navedenom Ministarstvu ribarima su stalno na usluzi preko telefona te im pomažu i daju upute oko svladavanja očevidnika.

– Što se tiče prigovora da je elektronski očevidnik prekompliciran, da zahtijeva unošenje i nepotrebnih podataka, treba napomenuti da se kroz neko vrijeme očekuje povezivanje podataka VMS sustava i očevidnika kako se oni ne bi ponavljali, a kako bi istovremeno olakšalo i ribarima, informirali su nas iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Na prigovor da su hrvatski ribari jedini u Europi koji moraju raditi s elektronskim očevidnicima, iz Ministarstva odgovaraju da to nije točno te da u svim zemljama EU vrijedi uredba koja nalaže obvezu korištenja elektronskih očevidnika u svim brodovima duljim od 15 metara, a u nekim slučajevima odredbi podliježu i brodovi dulji od 12 metara.

– Ne ulazimo u to drži li se Italija i talijanski ribari te uredbe, niti to možemo komentirati, poručuju iz Ministarstva.

Iz sve navedenog može se zaključiti da dio naših ribara elektronske očevidnike očito doživljava kao dodatno opterećenje, drže ih prekomliciranima i zasad se s njima ne snalaze baš najbolje. Također zamjeraju i sporost internetske veze što dodatno usporava cijeli postupak.

S druge strane, iz Ministarstva napominju da će se elektronski očevidnik s vremenom usavršavati te da početne probleme treba gledati kao uobičajene probleme uhodavanja. I samog sustava, ali i uhodavanje samih ribara kojima treba određeno vrijeme kako bi im rukovanje novim uređajima postalo rutina.