Izmjenama Kaznenog zakona u mini-reformi kaznenopravnog zakonodavstva, Ministarstvo pravosuđa namjerava ukinuti odredbe koje su kažnjavale i najmanje posjedovanje najmanjih količina opojnih droga. Naime, uz niz zakona koje je potrebno uskladiti s novim Kaznenim zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja 2013. godine, mijenjat će se i taj zakon, što će nova vlast iskoristiti da posjedovanje opojnih droga prebaci iz kaznene u prekršajnu sferu.
Prekršajna odgovornost
– Mišljenja sam da je za posjedovanje droge za vlastitu uporabu prekršajna odgovornost dovoljna. Maksimalna kazna od tri mjeseca zatvora, predviđena Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga, dovoljna je da bi društvo izrazilo stav o neprihvatljivosti konzumiranja droge. Ta je kazna proporcionalna težini djela i prikladnija je od kaznene odgovornosti jer nema stigmatizirajući karakter, ne dovodi do toga da se ovisnici ili povremeni konzumenti droge upisuju u kaznenu evidenciju što im može štetiti kod uključivanja u društvo, a prekršajni zakon daje i fleksibilnije mogućnosti za liječenje, obrazložio nam je ministar pravosuđa Orsat Miljenić svoju namjeru.
Iz Kaznenog zakona, kako je našem listu rečeno u Ministarstvu, prvenstveno će se otkloniti određeni nomotehnički nedostaci. Radna skupina je, osim za tu zadaću, dobila mandat i da, sukladno novoj političkoj koncepciji, nađe rješenje da posjedovanje opojnih droga ne bude više dio kaznenog zakonodavstva. No, još nije oblikovano rješenje za praktičnu dekriminilizaciju posjedovanja manjih količina opojnih droga. U Ministarstvu napominju da je kazneno pravo neučinkovito u suzbijanju konzumacije opojnih droga. Naime, osuđenicima za posjedovanje opojnih droga ostaje etiketa kriminalca, a policija i pravosuđe su praktički zatrpani takvim djelima, zbog čega je na područjima pojedinih državnih odvjetništava već uspostavljena praksa odustanka od kaznenog progona ili izdavanja kaznenih naloga s blagom sankcijom.
– Prebacivanjem posjedovanja opojnih droga iz kaznene u sferu prekršajne odgovornosti uštedjela bi se i financijska sredstva, jer se za posjedovanje droge vodi i veliki broj kaznenih postupaka, a dosta veliki postotak zatvorske populacije čine osobe osuđene za to djelo, rekao nam je ministar pravosuđa.
Osim toga, osobe koje koriste drogu za osobnu konzumaciju ne ugrožavaju druge osobe, što je jedan od uvjeta da bi određeno ponašanje bilo kazneno sankcionirano.
Strogo kažnjavanje
Podsjetimo, originalni nacrt novog Kaznenog zakona donesen prošle godine nije sadržavao odredbu prema kojoj je posjedovanje manjih količina opojnih droga kazneno djelo. Prema tom nacrtu, kazneno djelo bilo je samo posjedovanje droge namijenjene prodaji, a sankcioniranje korištenja droge u osobne potrebe prepuštalo se prekršajnoj odgovornosti. Iako su smjernice za izradu Kaznenog zakona sadržavale analizu prema kojoj dobar dio zemalja EU ne smatra posjedovanje droge za osobne potrebe kaznenim djelom, predsjedništvo HDZ-a odbacilo je takav prijedlog radne skupine.
Iz smjernica za izradu Kaznenog zakona proizlazi da hrvatsko zakonodavstvo vrlo strogo kažnjava posjedovanje droge za osobnu upotrebu. Španjolska, Portugal, Italija, Belgija, Luxembourg i Slovenija ne smatraju posjedovanje droge za osobne potrebe kaznenim djelom. U Irskoj se ne može kazniti osoba uhvaćena u posjedu kanabisa, ako joj je to prvi put. Njemačka, Danska, Nizozemska i Austrija propisale su da je posjedovanje droge za osobne potrebe kazneno djelo, ali ga praktički ne progone. Danska takvo rješenje ima još od 1971. godine.
