Velika Britanija pod vodstvom Margaret Thatcher najozbiljnije se pripremala za Treći svjetski rat, pokazuju dokumenti s kojih je nakon trideset godina skinuta oznaka tajnosti. Kao i u slučaju Prvog svjetskog rata, i ovaj je trebao početi u Jugoslaviji, otkriva britanski Daily Mail. U slučaju nužde, Britanija je bila spremna izvesti nuklearni napad na zemlje iza Željezne zavjese, ali ne i na sam SSSR.
U to vrijeme najvećih tenzija između Istoka i Zapada, nakon sovjetske invazije na Afganistan 1979., državni službenici u Velikoj Britaniji svake dvije godine sudjelovali su u vojnim vježbama. List se dokopao “Ratne knjige”, skripte vježbe izvedene u ožujku 1981., deset mjeseci nakon smrti Josipa Broza Tita. Koliko je bila ozbiljna, govori već i to što je ta gigantska ratna igra trajala puna dva tjedna.
Tenzije na Istoku
U to vrijeme SSSR vodi ostarjeli Leonid Brežnjev, a SAD Ronald Reagan. Odnosi Istoka i Zapada dosegli su najnižu točku od Kubanske krize iz 1962. godine, kad je svijet bio prvi put nadomak nuklearnog rata. I na Istoku su rasle tenzije: Poljaci su osnovali
Sve je počelo nagomilavanjem snaga Varšavskog pakta na granice Jugoslavije, 9. ožujka. Kao i u Prvom svjetskom ratu, okidač sukoba je na Balkanu, ističe list. Za Jugoslaviju piše da je nominalno komunistička zemlja, ali se okrenula prema Zapadu. Tog prvog dana vježbe, Britanija i SAD šalju dodatne trupe u Zapadnu Njemačku, dok stižu izvještaji o ruskim brodovima koji napadaju ribarske brodove u Sjevernom moru.
Do večeri 11. ožujka sukob se čini neizbježnim. SSSR nagomilava trupe na granici prema Turskoj i između Bugarske i Jugoslavije, a NATO pojačava svoje snage u Njemačkoj i Skandinaviji. Dva dana poslije kriza je na vrhuncu zbog prodora Varšavskog pakta u Jugoslaviju. Irak napada istočne dijelove Turske, pogoršava se kriza oko Norveške. U Britaniji ponestaje hrane i benzina, država proglašava izvanredno stanje.
Napad na Otok
Do nedjelje 15. ožujka Varšavski pakt s više od 20 divizija okupirao je Jugoslaviju, Britanija očekuje ruski napad. U ponedjeljak u šest ujutro Britance su probudili zračni udari. Sovjeti su sa 100 bombardera napali britansku protuzračnu obranu. Rusi izvode desant na Norvešku. Poslijepodne u drugom zračnom napadu gađaju sedam britanskih zračnih baza, Velika Britanija objavljuje rat Sovjetskom Savezu.
Kemijsko oružje
Dan kasnije stotine Britanaca gine u zračnim udarima. Iz Jugoslavije dolaze informacije da su Sovjeti počeli koristiti kemijsko oružje. Do 19. ožujka Sovjeti su okupirali sjever Norveške i polako preuzimaju prednost u borbama u Njemačkoj. Noću u novim zračnim udarima ginu tisuće građana širom Britanije.
Nakon još jedne noći pune bombi, u zoru 20. ožujka Sovjeti koriste nervni plin u napadu na Škotsku i Manchester. Rusi probijaju granicu Zapadne Njemačke, tamošnji NATO-ov zapovjednik traži nuklearne udare na vojne baze u Istočnoj Njemačkoj, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Čak ni u vježbi nisu se usudili udariti direktno na Sovjetski Savez. Nakon svega što se dogodilo, odluka Margaret Thatcher bila je neizbježna, piše Daily Mail: odobrila je nuklearni napad. Srećom, samo u vojnoj vježbi.
1. dan
Rat počinje nagomilavanjem snaga Varšavskog pakta na granicama Jugoslavije
3. dan
NATO šalje pojačanja svojim snagama u Njemačkoj i Skandinaviji
5. dan
Varšavski pakt napada Jugoslaviju, a Irak napada sjever Turske
7. dan
20 divizija sovjetske vojske okupiralo je Jugoslaviju
8. dan
Prvi zračni udari na Veliku Britaniju, London proglašava rat SSSR-u
11. dan
Rusi okupirali sjever Norveške, preuzimaju prevlast u borbama u Njemačkoj, Grčkoj, Turskoj, Italiji…
12. dan
Zapovjednik NATO-a traži nuklearne napade na 26 ciljeva u istočnoj Europi, Thatcher kaže ‘da’
