Hrvatska turistička zajednica samo lani je potrošila 265 milijuna kuna na marketinške aktivnosti, ali mi, 17 godina nakon što je rat završio, još nismo razvili svoj brand po kojem bismo bili prepoznatljivi u svijetu. Iako se, među ostalim, za sve vrste promotivnih radionica prošle godine potrošilo oko 8,5 milijuna kuna, za banku fotografija i promotivni video-materijal 1,1 milijun kuna, za velike turističke sajmove 17,1 milijun kuna, za kampanje preko zračnih prijevoznika 49,5 milijuna kuna, za posebne aktivnosti svih profila oko 9 milijuna kuna, a za oglašavanje impresivnih 140,3 milijuna kuna – još uvijek turisti koji se zateknu pred našim suvenirima najčešće s upitnikom gledaju u figurice magarca i galeba.
– Hrvatski brand? Koji to lifestyle Hrvatska prodaje? Ne znam. Treba tražiti novi brand. Kod nas je Ministarstvo turizma prošle godine poslalo tadašnju premijerku Jadranku Kosor da dijeli vodu na naplatnim kućicama na autocesti. Ajme meni kakav marketing!? To je tragedija! – govori nam konzultant i stručnjak za turizam Miroslav Dragičević.
Financijska krvna slika Turističke zajednice, poduzeća koje brine o prepoznatljivosti Hrvatske, 2011. izgledala je ovako.
Za funkcionalni marketing imali su 253 milijuna kuna.
Ti su milijuni išli na unaprijeđenje proizvoda, marketinšku infrastrukturu, komunikacijske taktike, kompletno oglašavanje, interni marketing, predstavništva i ispostave u stranim zemljama …
Uz funkcionalni, postoji i administrativni marketing.
I dok bi se brojni stručnjaci zamislili što spada u tu kategoriju, glavna tabela kaže da u administrativni marketing spadaju troškovi Glavnog ureda (čišćenje, benzin, prijevoz, fotokopiarnje …), skladišta, te naknade članovima Turističkog vijeća, Nadzornog odbora i Sabora HTZ-a.
Čista birokracija, koja je ovdje nazvana marketingom, prošle godine koštala 12,4 milijuna kuna.
Zbrojimo li funkcionalni marketing s takozvanim administrativnim, dobijemo da je HTZ lani potrošio 265,4 milijuna kuna.
– Div koji troši puno novca, a koliko je Hrvatska prepoznatljiva? U Americi nas reklamiraju s glagoljicom i pleterom? Smiješno, pa mnogi ne znaju ni gdje smo. Da nije nogometne reprezentacije i drugih sportaša ne bi za nas ni čuli …
To je tek dio komentara koji smo čuli radeći ovu priču, i koji sigurno ne komplimentiraju HTZ-u. Unutarnje ustrojstvo te velike organizacije solidno košta.
Među ostalim, Glavni ured u središtu Zagreba potroši 9,5 milijuna kuna godišnje, Ured za kulturni turizam 4 milijuna kuna (spomenuti ured “obrazuje kadar i izdvaja za izdavačku djelatnost, primjerice, za brošuru “Čudesna kulturna baština” koja sama košta više od 1,2 milijuna kuna?!).
Kongresni i insentiv ured HTZ-a nadalje stoji oko 4,5 milijuna kuna, a predstavništva u 20 zemalja svijeta godišnje pojedu 42 milijuna kuna …
Ali, ovo nije klasična packa obilatom budžetu jedne nacionalne turističke organizacije! Ne, naprotiv, glasni su oni koji tvrde da ga treba i povećati! Ovo je priča o velikom budžetu i maloj odgovornosti, a to je puno opasnije, slažu se naši sugovornici.
Prihodi HTZ-a, naime, veliki su i određeni zakonom.
Posao iz snova
To je boravišna pristojba, članarina, te sredstva iz državnog proračuna. Za 2011. računalo se s 88,3 milijuna kuna prihoda od boravišne prostojbe, 46,3 milijuna kuna od turističke članarine, 7 milijuna kuna ostalih prihoda i čak 120 milijuna kuna iz državnog proračuna.
– Ne treba ići u smjeru da se smanjuje budžet za promociju Hrvatske, dapače – odlučan je Dragičević.
O turizmu i HTZ-u zna puno. Za njih je dosad izradio dva marketing plana; pod sloganom “Mediteran kakav je nekad bio” država je, tvrdi on, svojevremeno globalno promovirana.
– Prodali smo im priču nakon rata, došli su, zadivili se, rekli su ‘lijepi ste’ i dobro. Ali, to više nije dovoljno! Samo što to u HTZ-u ne uviđaju – kaže Dragičević.
Možda u prilog toj tezi ide i stavka iz financijskog plana ‘Nadzor i edukacija’ koja je prošle je godine koštala više od 2,1 milijun kuna. Samo činjenica da tri njihova djelatnika kontroliraju turističke zajednice nižeg ustroja – HTZ, drugim riječima, kontrolira sam sebe – odnijelo je pola milijuna kuna prošle godine.
