Rezat će se svugdje ponešto, samo na materijalnim troškovima po ministarstvima planiramo uštedjeti milijardu kuna – najavio je za naš list ministar financija Slavko Linić, koji računa da će konačni prijedlog proračuna za 2012. biti dovršen do kraja siječnja. Kako je poznato, u planu je smanjenje rashoda Za najmanje pet, a moguće čak i devet milijardi kuna.
Do tada, Linić provodi konzultacije sa svim ministrima redom, dajući im okvir u kojem će djelovati tijekom prve godine mandata i uvjeravajući ih da prostora za uštede ima kod svakoga: “Prostora ima, smanjivat će se i masa plaća, i programi po ministarstvima”, negdje će se rezati više, a negdje manje”, kaže Linić.
Tko će biti dobitnici, a tko gubitnici zasad nije poznato, no jedno je jasno: nitko od ministara ne pristaje da se baš u njegovom resoru rapidno reže ili da njihovi investicijski zahvati ostanu na čekanju za bolja vremena. Baš nitko.
Siromašno obrazovanje
– Mislim da nema prostora da se u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture dira u postojeći proračun. Teško možemo ići ispod sadašnje razine, čak je pitanje da li nam je i to dovoljno – kaže ministar Zlatko Komadina, a radi se o budžetu od oko 6,5 milijardi kuna. Po njemu, budžet javnih poduzeća, i HAC-a, HC-a i HŽ-a je zadan, i teško bi ga bilo smanjivati. “U ovoj fazi ja ne vidim prostor za smanjenje”, kaže Komadina.
Slično razmišlja i ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović, jer u njegovom resoru gotovo 85 posto proračuna čine rashodi za plaće desetina tisuća zaposlenih. Budžet je u 2011. godini iznosio nešto preko 12 milijardi kuna, a plaće su i do 15 posto niže od prosjeka.
– Hrvatski izdaci za obrazovanje i znanost danas su manji od 1 posto BDP-a, i to je najbolji odgovor na vaše pitanje. Ako želimo zaustaviti potonuće Hrvatske moramo promijeniti odnos prema obrazovanju i znanosti. A to uključuje i kadrove i organizaciju i financije. Hrvatska, ako želi imati ekonomiju utemeljenu na znanju mora ulagati više u školstvo i tehnologiju. Po njemu, s postojećom radnom snagom nije moguća nova industrijalizacija, a ni primjena sofisticiranih visokih tehnologija. “Stoga su dodatna ulaganja u ta područja potrebna odmah, bez daljnjeg rezanja proračuna za obrazovanje i znanost. Nema nikakvih mogućnosti uštede. Ključnim smatram povećati privlačnost i upisne kvote za prirodne i tehničke znanosti i približiti ih mlađim generacijama, a to su i studiji koji su skuplji po studentu, nego npr. ekonomski ili pravni fakulteti”.
Smanjiti luksuz
Ni u resoru kulture nema spremnosti za rezove: “Stav je Ministarstva kulture da nema više prostora za daljnje rezanje budžeta. Naročito je važno da ostane stavka spomeničke rente, jer je bez nje zaštita baštine ozbiljno ugrožena. Svako narušavanje budžeta značit će zaustavljanje investicijskog i razvojnog programa”, ističe u svojoj izjavi ministrica Andrea Zlatar-Violić.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić izjavio je ovih dana da će od Linića tražiti da se zdravstvo izuzme iz zakona o obvezama plaćanja izvan novih, strožih limita, a ne pristaje olako ni na rezanje svojih rashoda, već kaže da će se radije odlučiti na politiku rasta prihoda – a to su ili novi porezi i doprinosi, primjerice na police dopunskog osiguranja, ili komercijalzacija dijela zdravstva.
Također, poznato je da iz ministarstva socijale Milanke Opačić stalno poručuju da su porodiljne naknade zadnja crta obrane, i da se “stečena prava” ne smiju dirati. Smatra se da su jednako zaštićene i mirovine, stoga se može zaključiti da će Linić u prvom redu rezati luksuz samih ministara i njihovih uprava, da više neće biti porchea, a nova sistematizacija radnih mjesta u upravi sigurno će donijeti i smanjenje mase plaća, jer je interna naredba za sve ministre – rezanje broja ljudi u upravi za barem deset posto.
Zemlja neznanja Hrvatska danas nije ni zemlja znanja niti je društvo jednakih šansi. Svega 18 posto radnoaktivnog stanovništva je visoko obrazovano, a prosjek u EU je 30 posto – ističe Jovanović, koji misli da unapređenje obrazovanja i znanosti mora postati ključni prioritet ove Vlade.
