Već prva epizoda nove dokumentarne serije Lordana Zafranovića “Tito – posljednji svjedoci testamenta” zabilježila je rekordnu gledanost od 10,3 posto.
Samo je Dnevnik u podne, od svih prisavskih emisija, toga dana privukao veću pažnju naše televizijske publike.
Time je tek potvrđeno staro medijsko pravilo da svaki novinski ili TV materijal koji tematizira pokojnog maršala zajamčeno i nezanemarivo podiže zanimanje domovinske javnosti.
Dragulji dokumentaristike
Kad je riječ o Zafranovićevoj seriji, onda je s idućim epizodama sasvim realno očekivati još bolje efekte, jer se među snimljenim kadrovima kriju pravi dragulji dokumentaristike, koliko god da nam se (pogrešno) čini kako je pripovijest o Titu već na stotine puta ispričana.
Zvijezda prve epizode, ali i najfascinantnija figura čitavog serijala, Titova je bivša supruga Herta Hass, majka Miše Broza. Riječ je o izvanserijskoj ženi koju je Tito svojedobno ostavio u poodmakloj trudnoći zbog fatalne ratne kurirke Zdenke, odnosno Davorjanke Paunović.
Njezino dokumentarno svjedočenje o godinama s Titom pravi je povijesni ekskluzivitet i novinarski podvig za koji je primarno zaslužna gospođa Mira Šuvar, udovica pokojnog Stipe.
Dragocjeni svjedoci
Već u prvom televizijskom iskazu Herta Hass fascinirala je gledateljstvo prisjećanjem na upoznavanje s Titom davne 1937. godine u Parizu.
Usprkos prevaljenoj 95. godini života, fotografski je rekonstruirala kakve je cigarete pušio, kakva odijela i kakve šešire nosio, kako su joj prvi dojmovi o njemu bili površni i nepouzdani…
Iz čitavog njezina iskaza jasno se razabire da je Titom ostala intimno fascinirana sve do kraja.
U javnosti je malo poznato da je Tito, nakon smrti Davorjanke Paunović, Hertu Hass dva puta molio da mu oprosti preljub i da mu se vrati. Usprkos toplim osjećajima koje je gajila prema njemu, Herta Hass oba je puta principijelno odbila moćnog jugoslavenskog maršala.
I najpoznatiji Šoltanin s diplomom praške režije i njegova suradnica Mira Šuvar imali su zapravo veliku sreću što su za sugovornike u seriji uspjeli dobiti čitav niz Titovih suvremenika na samome kraju životnoga puta.
Kad će čovjek svjedočiti istinu i govoriti je bez obzira na posljedice ako ne prije stupanja pred lađara u crnom na rijeci Styx?
Tom su logikom došli do historiografski značajnih svjedočanstava te je prava šteta da su taj kapitalni posao zamalo zastrli odjeci njihova poprilično bizarnog spora.
Prigodom montaže, naime, gospođa Mira Šuvar zalagala se za izbacivanje nekih intimno-ljubavnih detalja o Titu iz iskaza svjedoka, smatrajući da će oni nepotrebno požutiti dokumentarac i skrenuti fokus gledatelja na nebitno.
Redatelj se s tim nije složio, pa je sve završilo na sudu.
Mira Šuvar je tužbom Zafranoviću pokušala osporiti pravo objave razgovora sa svim sugovornicima koje je seriji ona osigurala, spor još traje, a serija pokazuje da je prijepor za ukupni dojam posve irelevantan.
Detalji iz Titova intimnog života – poput ljubavne priče Herte Hass ili epizode koja ilustrira strasnu seksualnu vezu između Tita i Davorjanke Paunović (na koju je, po iskazu jedne svjedokinje, znao čak repetirati i pištolj!) – posve su, naime, minorni u odnosu na cjelinu priče koja vjerno oslikava i Titov fascinantni život i duh jednog revolucionarnog vremena.
Da i ne govorimo o idealizmu i vitalitetu čitave jedne kozmopolitske generacije koja se prije Sutjeske i Neretve superiorno kretala po Parizu, Beču, Pragu, Grazu, Madridu, Moskvi – svim relevantnim europskim metropolama.
Davor Krile
Tvrtko Jakovina: Nedostaje mi narator
– U sugovorničkom dijelu serija jako obećava. Autori su uspjeli ovjekovječiti nekoliko kapitalnih “svjedoka testamenta”, počevši od same Titove supruge Herte Hass koja ovdje prvi put u životu javno govori, Vande Novosel, Save Zlatića…
Meni osobno, međutim, nedostaje malo preciznija kontekstualizacija priče, nedostaje mi narator koji bi objasnio neke nelogičnosti iz iskaza svjedoka.
Nije razjašnjeno ni je li Tito bio u španjolskom građanskom ratu i što je tada radio. Bojim se da mlađim i neupućenijim naraštajima ovakva prezentacija neće biti baš najjasnija – mišljenja je povjesničar Tvrtko Jakovina.
Ivo Goldstein: Intima pomaže da ga se lakše definira
– Materijal na temelju kojega je napravljena serija u historiografskom je smislu višeslojnog značenja. On je primarno povijesni dokument o ljudima koji su bili Titovi suvremenici i supatnici, a onda i o njemu samome. Neke dragocjene iskaze sam već iskoristio za knjigu o Titu na kojoj radim.
Što se, pak, intimne kontekstualizacije Tita tiče, ona u seriji nije primarna, ali itekako pomaže da ga se kao čovjeka razumije i da mu se lakše definira unutarnji ustroj i karakter – mišljenja je Ivo Goldstein, povjesničar i suradnik u seriji.
