Uništavanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj ima mnoge negativne posljedice, no jedna, možda i najozbiljnija – malo se kad spominje. A to je daljnje snižavanje ionako niske stope nataliteta. Naime, zbog gašenja velikog dijela prerađivačkog sektora, koji je zapošljavao velik broj radnica, žene su se morale okrenuti drugim sektorima, prvenstveno trgovini. Tako je od 2007. najveći broj žena u Hrvatskoj zaposlen u trgovačkim tvrtkama gdje se radi u smjenama, prekovremeno, vikendom, što je krajnje demotivirajuće za rađanje i podizanje djece. Uz to, u trgovini se godinama radi na određeno vrijeme, a primanja su mala, prosječno oko 2.800 kuna. Stoga nije čudo da većina žena u trgovini, u većem postotku nego žene zaposlene u bilo kojem drugom području, ostaju na samo dvoje djece. To je iznenađujući podatak ako se ima na umu da trgovkinje ranije završavaju obrazovanje, obično sa 18-19 godina, pa mogu prije zasnovati obitelj.
Crne prognoze
Uobičajeno je da žene, koje ranije postanu majke, imaju više djece, no to se sada počelo mijenjati. A posljedice za hrvatski natalitet, što će se uskoro osjetiti, mogle bi biti vrlo crne.
Da sektori u kojima su žene zaposlene itekako utječu na njihovu odluku o odgodi rađanja te ukupnom broju djece, potvrdilo je istraživanje dr. Anđelka Akrapa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Osim trgovine, na fertilitet loše utječe i rad u sektoru financija u kojem posljednjih godina zapošljava sve veći broj žena, i to onih s višim obrazovanjem. One, od svih zaposlenica, imaju najmanji broj djece u Hrvatskoj, a oko 12 posto ih uopće ne želi roditi. Da upravo uvjeti rada i odnos poslodavaca utječe na takve stavove i odluke, potvrđuje iskustvo jedne žene koje je iznijela u istraživanju dr. Akrapa.
Negativna iskustva
– Tražila sam posao u struci i pronašla ga u hrvatskoj privatnoj tvrtki. Posao mi je hitno trebao i morala sam ga prihvatiti. Na razgovoru za posao direktorica mi je rekla da mrzi žene koje hoće raditi i odgajati djecu te da ako želim raditi kod nje ne smijem ni u kojem slučaju ostati trudna.
Negativna iskustva s nadređenima ima i prodavačica u jednom trgovačkom lancu.
– Kad sam direktorici donijela papire i rekla da sam trudna nasred centra je dreknula na mene “Izdajico jedna!” Vjerujem da je njoj to bio šok jer sam se par mjeseci ranije vratila s porodiljnog i nisam nikome ništa govorila o svojim planovima, ali neću ja nju pitati kad ću imati djecu, kaže 24-godišnjakinja.
Niska razina skrbi o djeci Nepovoljna struktura radnog vremena, kakva je u trgovačkoj djelatnosti, snažno utječe na slabiju fertilitetnu motivaciju zbog toga što je “podupire” niska razina usluga skrbi o djeci. Institucije kojima se djeca mogu povjeriti dok roditelji rade, imaju samo konvencionalna radna vremena. Poseban je problem institucionalna skrb za djecu do tri godine koje u Hrvatskoj nema dovoljno.
