Radoslav Bobanović, bivši općinski načelnik Polače i donedavno šef Financijske policije u Zadru koji je odstupio s te dužnosti izabravši ulaganja u maslinarstvo i vinogradarstvo, kaže kako je do ostvarenja prvih poticaja za poljoprivredu najprije trebao proći dug put do dobivanja 23 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta kod Polače u služnost 2005. godine.
Za to mu je bilo potrebno ishoditi 37 različitih dokumenata u čak 17 institucija, ispunjavanje uvjeta raspisanog natječaja za davanje u koncesiju, razminiranje tla, idejni, a poslije i izvedbeni elaborat nakon sklapanja ugovora o služnosti za maslinike na 50 godina, te za vinograde na 40 godina.
Tek je tada mogao krenuti u sadnju, uz kontrolu nadzornih službi, državnih geometara, i zatražiti poticaje za tzv. kapitalne projekte u poljoprivredi.
– Za masline oni su do 2008. godine iznosili 27 tisuća kuna po hektaru, a za vinograde 45 tisuća po hektaru, što zadovoljava oko 20 posto troškova pripreme tla i sadnje, odnosno za vinograde samo 10 posto. Najprije je trebalo novac uložiti, pa tek onda zatražiti poticaje i dobiti isplatu, s time što je to sve na kapaljku jer se u Europskoj uniji i do 60 posto investicije vrati kroz poticaje.
– Trenutačno se takvi poticaji kod nas uopće ne daju jer je stanje takvo kakvo jest. Postoje i programi za sufinanciranje opreme, podruma, alata, strojeva i slično, ali za tako nešto potrebno je primjerice u vinogradarstvu imati 20 tisuća litara vina već na tržištu. Od 2009. godine poticaji za proizvodnju iznose 2050 kuna po hektaru, odnosno za ekološke nasade 3800 po hektaru. Nepokriveni rizici Isti taj odnos u Europskoj uniji doseže tisuću eura po hektaru, a za teže uvjete gospodarenja još i više.
– Osim toga, stalno se javljaju mogućnosti dobivanja poticajnih sredstava za izgradnju objekata i proizvodnih pogona iz europskih fondova, ali tu je najveća kočnica problem vlasništva, uknjižbe i administrativnog djelovanja lokalne samouprave, što koči realizaciju takvih EU programa – kaže Bobanović.
Poticajna mjera koja je imala svoju ulogu bilo je povoljno kreditiranje Hrvatske banke za obnovu i razvoj za dugoročno financiranje kapitalnih nasada, s nižim kamatama i razdobljem počeka dok se proizvodnja ne pokrene.
– Na kraju vam preostanu i rizici koje ne možete pokriti osiguranjima i na koje ne možete utjecati: suša, prirodne nepogode, plasman na tržište. Kad krenete u ovaj posao, na sve to morate biti spremni, znajući da će poticaji i potpore biti nedovoljne i znatno ispod europskih prosjeka – zaključuje Bobanović.
